Samo tri dana prije početka Europskog rukometnog prvenstva pojavila se informacija da bi Ingra, tvrtka koja je izgradila zagrebačku Arenu, zbog nerazjašnjenih dugovanja mogla zabraniti održavanje prvenstva u toj dvorani. Nakon ove meijske “bombe”. Milan Bandić na konferenciji za medije obratio se javnosti i najavio da će se Europsko rukometno prvenstvo ipak igrati u Areni unatoč problemima s vlasnicima dvorane.
Povodom ove trakavice oglasila se i platforma Zagreb je NAŠ koja je, obrušivši se na zagrebačkog gradonačelnika, poručila da Bandić i HDZ trebaju odgovarati za novonastalu situaciju.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Ovih dana tvrtka Ingra ucijenila je Grad Zagreb i Vladu RH da podmire navodni dug u iznosu od nekoliko milijuna eura ili se Europsko rukometno prvenstvo neće moći odigrati u sportskoj dvorani Arena Zagreb. S jedne strane, nepodnošljiva je lakoća ucjenjivanja od strane privatnog poduzeća prema gradu i državi za plaćanje dodatnih 2-3 milijuna eura kada je poznato da su i Grad Zagreb i Republika Hrvatska obvezali svoje građane da tom istom poduzeću do isteka 28-godišnjeg ugovora, prema modelu javno-privatnog partnerstva, isplate čak oko 250 milijuna eura unatoč tome što je Ingra za gradnju sportske dvorane uložila tek oko 110 milijuna eura. Model javno-privatnog partnerstva se još jednom pokazuje kao garantirani ekstraprofit za privatna poduzeća, dok rizike poslovanja preuzima cijelo društvo, odnosno porezni obveznici.
Još je više nepodnošljivo ponašanje gradske i državne vlasti koje su još davne 2007. godine bez ikakve strategije financijske održivosti krenule u izgradnju megalomanskih sportskih dvorana pred Svjetsko rukometno prvenstvo 2009. godine. Tada su državna vlast na čelu s HDZ-om i gradonačelnik Bandić, a koji se u istim ulogama nalaze i danas, odlučili sklopiti štetan ugovor o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju dvorane Arena Zagreb i drugih sportskih dvorana širom Hrvatske, a da prije toga nisu napravili analizu koja bi opravdala model javno-privatnog partnerstva u usporedbi s modelom klasičnog proračunskog financiranja. To je i jedan od razloga zbog kojeg Državna revizija u svom izvješću iz 2015. godine nije dala pozitivno mišljenje za model izgradnje i upravljanja Arenom Zagreb te ostalim sportskim dvoranama koje su izgrađene za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva.
Grad Zagreb i Vlada RH su se ugovorom iz 2007. godine Ingrinom konzorciju obvezali uplatiti oko 7,5 milijuna eura godišnje na ime naknade za izgradnju i operativne troškove dvorane. Budući da Vlada RH i Grad Zagreb 2016. godine nisu od Ingre otkupili dvoranu po cijeni od 80.5 milijuna eura, time su preuzeli obvezu plaćanja naknade po indeksaciji za proteklih sedam godina te potvrdili ugovornu obvezu za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb plaćanja godišnje zakupnine od 7,85 milijuna eura koja će se svake godine povećavati u narednih 18 godina tj. sve do 2036. godine.
“Za ovakav štetni ugovor i dugoročnu financijsku omču oko vrata građana trebaju odgovarati i gradonačelnik Bandić i državna vlast na čelu s HDZ-om!” izjavio je Tomislav Tomašević, gradski zastupnik ispred platforme Zagreb je naš!
Polovina zakupnine od oko 27 milijuna kuna nije jedini godišnji trošak Arene Zagreb za Grad Zagreb. Tako je u proračunu za 2018. godinu osigurano čak 62 milijuna kuna subvencija za Arenu Zagreb, što treba usporediti s 11 milijuna kuna koliko je u istom proračunu previđeno za izgradnju novih vrtića u cijelom Zagrebu. Izvješće Državne revizije iz 2015. godine pokazuje da je gradsko poduzeća koje je upravljalo Arenom stalno poslovalo s gubicima. Naime prihodi od iznajmljivanja sportske dvorane iznosili su smiješnih oko 4 milijuna kuna godišnje, od čega polovina dolazi opet od Grada Zagreba koji za najam dvorane izdvaja oko 2 milijuna kuna godišnje
Zahtijevamo da se konačno razriješi financijska trakavica oko Arene Zagreb i da Grad Zagreb i Zagrebački holding ponude privatnom poduzeću upravljanje Arenom Zagreb s postojećim obvezama prema Ingri. Ako se ne pronađe privatno poduzeća zainteresirano za to, jasno je da je ugovor o javno-privatnom partnerstvu štetan i da ga treba revidirati, a odgovorni za njegovo potpisivanje trebaju snositi političke i pravne posljedice“, poručuju.
