Stan od 65 četvornih metara u zagrebačkoj Mamutici, kupljen prije 15 godina za 34 tisuće eura, ovih je dana promijenio vlasnika i prodan je za 108 tisuća eura, piše Večernji list. Tako dobro je prošao i bivši vlasnik stana od 80 kvadrata na Medveščaku, kupljenog za sto tisuća eura prije četiri godine. Prošli mjesec prodao ga je za 190 tisuća eura, a kako ga je četiri prethodne godine iznajmljivao – investicija u tu nekretninu mu se itekako isplatila!
Slično kao i na Jadranu – nekretnine se i dalje odlično prodaju u glavnom gradu, a Peđa Kovačević, suvlasnik agencije Vertigo, kaže da stanove uspijeva prodati za mjesec dana, što je u razdoblju recesije bilo nezamislivo. Proljetni polet na tržištu nekretnina ponovno dolazi od države koja će ovogodišnji plan subvencioniranja stambenih kredita provesti dva puta – u ožujku i u rujnu.
Prošle je godine državne subvencije zatražilo više od četiri tisuće građana, svaki četvrti kupio je stan u Zagrebu, a druga četvrtina u Osijeku, Rijeci, Splitu, V. Gorici, Varaždinu, Karlovcu i Vinkovcima. Stanovi se i dalje kupuju u velikim urbanim središtima gdje su subvencije 30 posto mjesečne rate kredita, urbana središta nude bolje prilike za život i za posao.
Ministar graditeljstva Predrag Štromar ističe da će subvencije dobiti svi koji se prijave, to jest, ispunjavaju zadane kriterije. Takvih je lani bilo više od četiri tisuće, a ove bi se godine taj broj mogao povećati budući da se planiraju dva kruga. Prvi, proljetni krug, može, ali i ne mora biti vezan uz izbornu godinu, a do njega je došlo nakon što su stigle pritužbe sa svih strana da jednokratne intervencije stvaraju balone na tržištu nekretnina – pa se pokušava izbjeći taj negativni učinak.
Ipak, usporedba današnjih cijena s onima prije četiri-pet godina, pa i onih prije 2008. godine kada je tržište bilo na vrhuncu, pokazuje da se u tome ne uspijeva. Zagreb i Jadran prednjače po poskupljenjima. Kovačević kaže da se počinju prodavati i kuće u okolici Zagreba čije su cijene prihvatljivije.
“Struktura kupaca je takva da ih otprilike polovica kupuje stan uz pomoć subvencije, a druga polovica individualno te su oni i aktivniji jer se boje da će izgubiti željenu nekretninu – kaže Kovačević za Večernji list.
Većina zainteresiranih za državne subvencije već je zaključila predugovore o kupoprodaji i čekaju da država objavi imena zainteresiranih banaka te potkraj ožujka počne primati prijave. Natječaj protječe u sjeni nekoliko afera (bivši direktor APN-a, stan načelnice Lovreća…) jer se pokazalo da javni novac odlazi u džepove osoba koje ni po kojim kriterijima ne trebaju izdašnu financijsku pomoć države. Velimir Šonje, s portala Arhivanalitike, žali što je faktički došlo do urušavanja modela stambene štednje uglavnom pod utjecajem HNS-ovih političara, a koja je potencijalno najbolji model državne intervencije u segmentu stambenog kreditiranja. Te su subvencije postale simbolične, dok su dvije štedionice nestale s tržišta.
“Modeli koji potiču potražnju nose opasnost utjecanja na rast cijena nekretnina. Stambena štednja stvara manji problem jer se njezin utjecaj raspoređuje u vremenu – svatko bira optimalan trenutak kupnje nekretnine odnosno zaduženja, dok se u međuvremenu skupljaju sredstva na računu štednje” ističe Šonje za Večernji list.
Subvencije stambenih kredita dosad je dobilo gotovo 10 tisuća građana, a ove bi im se godine moglo pridružiti dodatnih pet tisuća, kojima će država otplaćivati 30 do 51 posto rate u razdoblju od najmanje pet godina (dodatne dvije za svako dijete). Za očekivati je da će svi mlađi od 45 godina, koji su planirali kupiti stan, pokušati doći do subvencija ili u ožujku ili u rujnu, jer je pitanje što će se s programom događati kasnije te hoće li ga preuzeti nova Vlada. Kovačević kaže da je tržište najma puno veći izazov zato što cijene najma divljaju više od prodajnih cijena nekretnina, koje se ipak nakon nekog vremena i pregovora korigiraju u odnosu na tražene cijene za desetak posto.
Pogrešnog adresiranja subvencija postaju svjesni ili reagiraju na pritisak javnosti, i u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja u kojem su najavili donošenje novog Zakona o javnom najmu stanova. Ističu kako oni nisu nadležni za socijalno, ali jesu za priuštivo stanovanje u što svrstavaju i POS programe koji će u budućnosti u široj mjeri omogućavati i najmove.
Kažu da je potreba za novim zakonom proizišla iz procesa izrade strategije stanovanja, a pripremne radnje uključuju pregled tržišta nekretnina koji je već izrađen, a u kojem su, tvrde, detaljno analizirali stanje na tržištu i priuštivost stanova.
“U sklopu procesa izrade zakona napravit će se i dodatne analize. Također, bit će potrebna i procjena fiskalnog učinka za primjenu zakona nakon koje će biti poznati i potrebni financijski parametri, odnosno koja je sredstva državnog proračuna za to potrebno osigurati. Riječ je o sasvim novom modelu koji je tek potrebno zakonski definirati. Zaključujemo da bi se s ovim novim propisom napravio veliki zaokret u našem društvu prema politici najma stanova” otkrivaju iz Ministarstva te dodaju da će se potrebe za realizacijom ovog modela odrediti u suradnji s jedinicama lokalne samouprave koje za to iskažu interes.
