Zagreb će dobiti svoj trg u Moskvi

FOTO: Pixabay

Gradska vlast u Moksvi pokrenula je inicijativu da se jedan od trgova glavnog grada Rusije nazove po hrvatskoj metropoli.

Tako će Zagreb dobiti svoj trg u Moskvi. U dogledno bi vrijeme na istom trgu trebao biti postavljen i spomenik Jurju Križaniću, hrvatskom svećeniku, političaru i piscu koji povezuje dvije države.

Rusi se nadaju da će pripreme za imenovanja biti gotove uskoro, tako da bi se proglašenje trga održalo 25. svibnja točno na 25. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Rusije. Nadalje, nadaju se da će im u tom procesu pomoći i činjenica da je napokon imenovan hrvatski veleposlanik u Rusiji, piše Večernji list.

Zasad se ne zna točna lokacija trga koji bi nosio ime zagrebačke metropole. Odluku o tome donijet će radna skupina koja je formirana za te potrebe. Pretpostavke su da bi se nalazio negdje u Novoj Moskvi, no rano je govoriti o točnoj lokaciji.


[box type=”note” align=”” class=”” width=””]Kao kuriozum, iz ruskog se naziva “skver Zagreb” iščitava da će na njemu biti raslinja i stabala, tako da bi trg nalikovao zagrebačkom Svačićevu trgu ili pak Trgu slobode u Osijeku. Naime, uz “skver”, Rusi za ono što u hrvatskom pokriva riječ “trg”, imaju i termin “plošad”, koji označava trg bez hortikulture, odnosno vrstu platoa. Primjerice, Crveni trg u Moskvi je “plošad”, isto kao i zagrebački Trg bana Jelačića.[/box]

Otopljenje odnosa između Hrvatske i Rusije

Ovaj se potez može tumačiti i kao pokušaj ruske strane da pokaže dobru volju i sudjeluje u otopljenju odnosa između dviju država.

Naime, odnosi Rusije i Hrvatske dugo nisu bili idilični, što je eskaliralo kad je premijer Andrej Plenković u studenome, na obljetnicu Majdana, u Ukrajini govorio o nelegalnoj aneksiji Krima te pomoći Hrvatske savjetima vezanima za mirnu reintegraciju, na što je oštro reagiralo rusko ministarstvo vanjskih poslova. No, unatoč tomu, posljednjih se mjeseci odnosi pomalo mijenjaju, kao i geopolitička slika svijeta.

Hrvatska više nego prije pokušava balansirati između interesnih sfera te ne isključuje suradnju ni s jednom državom. Krajem siječnja, nakon dugo vremena neaktivnosti, održane su političke konzultacije između predstavnika Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije, kad je pomoćnik ministra Gordan Bakota sa svojim kolegom Aleksandrom Bocan-Harčenkom razmotrio niz bilateralnih pitanja, a raspravljena su i pitanja vezana uz područje Jugoistočne Europe, kao i pojedine teme iz širih međunarodnih odnosa.

Bocan-Harčenko sastao se i s ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom te sa suradnicima premijera Plenkovića i predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Dodatni poticaj otopljenju odnosa donijelo je nedavno imenovanje Tonćija Staničića hrvatskim veleposlanikom u Moskvi. Više od dvije godine, otkako je s te dužnosti iz privatnih razloga otišao Igor Pokaz, mjesto hrvatskog veleposlanika bilo je prazno. Vakuum nije riješila ni Vlada Zorana Milanovića ni Tihomira Oreškovića, a što je u Moskvi tumačeno i kao politička poruka.

Pismo gradonačelniku Bandiću

Vlasti Moskve, grada s više od 12 milijuna stanovnika, krajem prosinca 2016. poslale su pismo zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću u kojem su ga, među ostalim, informirale o namjeri da imenuje jedan od trgova glavnog grada Rusije Zagrebačkim trgom te o namjeri da na njemu postavi spomenik Jurju Križaniću.

Pismo je potpisao Sergej Čerjomin, ministar vlade Moskve i voditelj odjela vanjskoekonomskih i međunarodnih veza grada Moskve.

Komentari