Za veliku pomirbu Bandić nudi Milanoviću Holding i vlast u Zagrebu!

Screenshot YouTube

Najčešća rečenica koja se ovih dana može čuti u krugovima bliskim zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću glasi: “Miki je pukao!” Čini se da su dva pritvaranja, ali i silne istrage koje se vode protiv zagrebačkog gradonačelnika u aferi “Agram” ostavile dubokog traga na njegovu psihu.

Insajderi tvrde da je potpuno dovršena istraga nad Bandićem i u aferi “Pročistač”, te da je pitanje dana kada bi on ponovno mogao završiti u Remetincu. Stječe se dojam da PNUSKOK i DORH naprosto mrcvare gradonačelnika Bandića i da je, što se njega tiče, stvar potpuno jasna. No, to što on još uvijek slobodno hoda kao bos po trnju silnih istraga, može zahvaliti samo želji istražitelja da preko njega pokušaju doći do još nekih gradskih kapitalaca, kako bi mogli proširiti istragu.

Svjestan je toga zagrebački gradonačelnik, ali su toga svjesni i njegovi najbliži suradnici koji se plaše da bi u slučaju Bandićeva novog pritvaranja, on mogao propjevati kao slavuj. Bandić je uvjeren da mu jedino velika pomirba s predsjednikom SDP-a i aktualnim premijerom Zoranom Milanovićem može osigurati zaustavljanje njegova daljnjeg kaznenog progona, te čini sve da se približi Milanoviću. Tako je nedavno u društvu bliskih prijatelja otvorio dušu i bez okolišanja rekao da će ići i do Međugorja na koljenima, ako treba, samo da ga vrate u SDP. Bolji poznavatelji Bandićeva lika i djela tvrde da je on spreman na sve samo da se spasi Remetinca i po mogućnosti ostane na vlasti.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Nedavno je u društvu bliskih prijatelja gradonačelnik Bandić otvorio dušu i bez okolišanja rekao da će ići i do Međugorja na koljenima, ako treba, samo da ga vrate u SDP i da se pomiri s Milanovićem. Bandić je, još i prije prvog uhićenja u listopadu prošle godine, pokušavao na sve moguće načine doći do bivšeg prijatelja Zokija i zamoliti ga za oprost, ali bezuspješno…[/box]

Prisjetimo li se samo kroz kakve je Tantalove muke morao proći kada je, za vrijeme predsjedničke kampanje 2010. godine, u čarapama polagao vijenac na spomenik poginulim braniteljima 108. brigade HVO-a, u snijegom prekrivenoj i ledom okovanoj Bosanskoj Posavini. U tom očajničkom plesu po ledu izgubio je ravnotežu i svom težinom pao na leđa, no, nije odustao. Klečeći i puzeći, bez ičije pomoći, kao Sizif koji gura kamen, dogurao je i on svoj vijenac do spomenika, u mokrim čarapama, ali i smrznut kao ledenica. To što je u tom svom ledenom performansu izazvao salve podsmijeha, njega nije smetalo te je poručio da ni “našim braniteljima u ratu nije smetao ni snijeg, ni led, niti mećava kad su se borili za našu slobodu i čuvali naše domove.”

No, od tada, kada se natjecao za funkciju predsjednika RH do danas, puno se toga promijenilo u životu aktualnog zagrebačkoga gradonačelnika.

Sukob s Milanovićem, Bandiću se vratio kao bumerang

Nakon poraza na predsjedničkim izborima prije pet godina, Bandić je sa svojom nezavisnom listom “Stijena” krenuo na parlamentarne izbore krajem 2011. godine i doživio pravi fijasko. Tada su brojni politički analitičari pomislili da je taj drugi uzastopni poraz ujedno i politički kraj Milana Bandića, ali je on na narednim lokalnim izborima uskrsnuo kao ptica Feniks i osvojio još jedan mandat zagrebačkog gradonačelnika. Njegova bivša stranka SDP na tim izborima pretrpjela je težak poraz. U tom trenutku, ne samo Bandić nego i njegovi brojni pristaše, vjerovali su da je on nakon svega postao najmoćniji i najotporniji političar u zemlji, jer je unatoč brojnim aferama njegova moć rasla, a krakovi korupcijskih hobotnica koji su se kao zmijski repovi godinama vukli za njim, obijali su se od njega kao valovi o morske hridi.

Iako su mnogi pretpostavljali da će Bandić, nakon što je izgubio predsjedničke izbore u srazu s Ivom Josipovićem, nastaviti bitku protiv njega s pozicije zagrebačkog gradonačelnika, jer je upravo zbog njega i napustio SDP i “do kosti” se sukobio s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, dogodilo se upravo suprotno. Bandić je s Josipovićem sklopio politički pakt tako da su Josipovićevi ljudi ušli na Bandićevu listu na lokalnim izborima 2013., a bivši predsjednik u suradnji s bivšim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem štitio je gradonačelnikova leđa od kaznenih progona. No, i tada, kada se činilo da je Bandić zaštićeniji od ličkih medvjeda, neki realni gradonačelnikovi suradnici su ga savjetovali da nije pametno zaoštravati odnose s osvetoljubivim predsjednikom SDP-a i premijerom Zoranom Milanovićem, koji će mu kad-tad uzvratiti udarac.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Razumni ljudi oko Bandića, savjetovali su ga i 2009. da se ne konfrontira s Milanovićem, kada je odlučio napustiti stranku i kandidirati se za predsjednika države. Jer, da Bandić nije tada napustio stranku zbog svoje bolesne ambicije da kao mali čovjek iz Pogane Mlake postane veliki predsjednik Lijepe naše, i danas bi bio Zokijev ‘prijatelj Milan’.[/box]

A razumni ljudi oko Bandića, savjetovali su ga i 2009. godine da se ne konfrontira s Milanovićem, kada je odlučio napustiti stranku i kandidirati se predsjednika države. Jer, da Bandić tada nije napustio stranku zbog svoje bolesne ambicije da kao mali čovjek iz Pogane Mlake postane veliki predsjednik Lijepe naše, i danas bi bio Zokijev “prijatelj Milan”.

Molio i Leku za pomoć

No, Bandić je toga postao svjestan tek sredinom prošle godine, dakle sa zakašnjenjem od pet godina, kada su iz raznoraznih izvora do njega dopirali glasovi kako bi se uskoro zbog niza afera mogao naći na udaru “institucija koje rade svoj posao” i pridružiti se Sanaderu u Remetincu. I prije prvog uhićenja u listopadu prošle godine, Bandić je pokušavao na sve moguće načine doći do bivšeg prijatelja Zokija i zamoliti ga za oprost, ali bezuspješno. Ali Bandić ne bi bio to što jeste – politički dugoprugaš i maratonac koji još ne namjerava optrčati svoj posljednji krug – da se lako predaje. Tako je proteklih dana odaslao svoje emisare na razne SDP-ove adrese, pa je čak preko posrednika molio predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leku da se založi kod premijera Milanovića za njega.

Insajderi tvrde da Bandić za veliku pomirbu nudi bivšem prijatelju Zokiju vlast u “nepokorenom” Gradu Zagrebu, te mu je odmah spreman na pladnju predati i gradsku zlatnu koku – Zagrebački holding. Oni koji dobro poznaju premijera Milanovića tvrde da on nikada neće prihvatiti tu Bandićevu nemoralnu ponudu, te da će upravo na tom slučaju graditi svoju poziciju moralnog i nepotkupljivog političara, što bi mogao biti veliki ulog za naredne parlamentane izbore.

Bandić se pak nada da bi mu političke okolnosti mogle ići na ruku kao i sve očitiji raskol na ljevici, gdje Milanovića polako napuštaju neki koalicijski partneri, ali mu se i sama stranka odnedavno počela rasipati. Tako je nedavno 31 član SDP-ova velikogoričkog ogranka prešao u Josipovićevu stranku, a taj čin mnogi analitičari tumače kao snažan udarac SDP-ovim ambicijama za osvajanje novog mandata na parlamentarnim izborima.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Bandić je s Josipovićem sklopio politički pakt – Josipovićevi su ljudi ušli na Bandićevu listu na lokalnim izborima 2013., a bivši predsjednik je u suradnji s bivšim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem štitio gradonačelnikova leđa od kaznenih progona.[/box]

Kamo dalje, Milane?

Analitičari smatraju da će takvih prelaza iz SDP-a u novoosnovanu stranku bivšeg predsjednika RH Ive Josipovića, “Naprijed Hrvatska”, biti još a upravo na to računa zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. On je preko emisara Milanoviću ponudio i kompletnu infrastrukturu Grada Zagreba za sljedeće parlamentarne izbore, a spreman je i medijski, bude li potrebno, potpomoći popularizaciji SDP-a. Vjeruje da mu zbog toga neće zamjeriti prijatelji iz HDZ-a, pa se u krugu bliskih prijatelja već uveliko hvali kako je preko Milijana Brkića našao put do Tomislava Karamarka. Još samo da mu se posreći pa da nađe put i do srca svog bivšeg prijatelja Zorana Milanovića, Bandićevoj sreći ne bi bilo kraja!

Tada bi javno radio za SDP, što mu ne bi teško palo, jer ideološki gledano, zagrebački gradonačelnik je u duši istinski titoist i okorjeli komunist i svim srcem pripada lijevom političkom korpusu, dok bi potajno odrađivao i važne poslove za svoje prijatelje iz HDZ-a. Uostalom, takvom strategijom je i ponio titulu najdugovječnijeg gradonačelnika u Hrvatskoj jer je, figurativno rečeno, do sada bezbroj puta dokazao da se istodobno može pojaviti (“ukazati”) na dva različita mjesta, što bi u prijevodu značilo da istodobno može raditi za dvije stranke različitih ideoloških predznaka, kao što je to uostalom činio čitav svoj dosadašnji politički vijek.

Hoće li mu to i ovaj put poći za rukom, ovisi o nizu faktora, a ponajviše o političkoj volji Zorana Milanovića i institucija koje rade svoj posao.

Komentari