Za titulu Europske zelene prijestolnice bori se i Zagreb: ‘Jedan od onih događaja koji je istovremeno i smiješan i žalostan’

Vlado Šestan/Facebook

Titula Europske zelene prijestolnice svake se godine dodjeljuje jednom europskom gradu s više od 100.000 stanovnika koji se najviše istaknuo u svojim naporima postizanja okolišne, društvene i ekonomske održivosti.

Pobjednik za 2022. proglasit će se kasnije ove godine, a najvjerojatnije u Lisabonu – Europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu. Jedno je sigurno i posve očekivano: Zagreb nije među finalistima!

Još nije poznato koji će grad od četiri finalista osvojiti prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice za 2022., a u tijeku su prijave za sljedeću nagradu za 2023. godinu koje su otvorene 28. svibnja i zatvaraju se 28. listopada 2020. U tijeku je i dodjela nagrade Europski zeleni list 2022. (European Green Leaf Award – EGLA 2022) za manje gradove s 20.000 do 100.000 stanovnika. Za prijavu je potrebna registracija i podnošenje prijave, a sve informacije o ispunjavanju uvjeta i ostali potrebni podaci dostupni su na ovoj poveznici.

Gradu koji osvoji titulu Europske zelene prijestolnice za 2023. godinu (European Green Capital Award – EGCA 2023) Europska komisija dodijelit će financijsku nagradu u iznosu od 600.000 eura te po 200.000 eura svakom od dva grada dobitnika nagrade Europski zeleni list 2022. godine, piše Ekovjesnik.

Sredstva se dodjeljuju se s ciljem daljnjeg poboljšanja ekološke održivosti gradova i ostvarenja njihove vizije održivosti, a znatno uvećani iznosi nagrada odražavaju važnost gradova za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana, uključujući i nedavno usvojenu Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030.


Titula Europske zelene prijestolnice gradu pobjedniku osim prestiža donosi i veliku financijsku korist, uključujući pritom veće mogućnosti i snažniju provedbu ekoloških projekata, povećanje turističkog prometa i strana ulaganja, a time i jačanje lokalnog gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Pobjednici i gradovi koji uđu u uži izbor imaju pristup ekskluzivnoj mreži Europskih zelenih prijestolnica koja im pruža potporu i platformu za razmjenu znanja i najboljih europskih praksi.

Osim toga, samom prijavom za nagradu Europske zelene prijestolnice mnogi su gradovi tijekom procesa prijave stekli važna i korisna iskustva te bolje procjenjuju svoj napredak i planove razvoja u usporedbi s dosadašnjim dobitnicima nagrade i drugim prijavljenim gradovima.

Svaki grad koji podnosi zahtjev mora zadovoljiti stroge kriterije i ocjenjuje se na osnovi postignuća u sljedećih 12 područja: kvaliteta zraka, buka, otpad, voda, priroda i biološka raznolikost, održiva upotreba zemljišta i tla, zeleni rast i ekološke inovacije, ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva urbana mobilnost, energetska učinkovitost i upravljanje gradom.

Prestižnu titulu i nagradu Europske komisije proteklih su godina osvojili gradovi poput Stockholma, Hamburga, Nantesa, Kopenhagena, Bristola, Ljubljane, Osla i Lisabona, a 12. svibnja 2020. povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius objavio je finaliste za titulu Europske zelene prijestolnice za 2022. godinu. Izabrana su tako četiri europska grada i to francuski gradovi Dijon i Grenoble, estonski glavni grad Tallinn i talijanski Torino. Navedena četiri grada ušla su u posljednju fazu natjecanja te članove međunarodnog žirija trebaju uvjeriti u njihovu sveukupnu predanost održivom urbanom razvoju i sposobnost da djeluju kao uzor ostalim gradovima, kao i da uspješno ostvaruju interakciju sa svojim građanima. Prezentacija i sama ceremonija dodjele nagrade održat će se tijekom dva dana, kasnije ove godine, najvjerojatnije u Lisabonu – Europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu.

Zagreb je propustio svoju šansu da postane Europska zelena prijestolnica za 2022. godinu, kao i mogućnost osvajanja novčane nagrade u visini od 350.000 eura.

Reakciju na kandidaturu Zagreba na Facebooku je objavio Tomislav Tomašević, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini: „Kandidiraju današnji Zagreb za titulu „Europske zelene prijestolnice“?!? Zagreb koji je najgora europska metropola po postotku odvajanja otpada? Zagreb koji stalno smanjuje urbane zelene površine, a na Medvednici je dozvolio potpunu šumsku kataklizmu? Zagreb u kojem 50 % vode iscuri iz dotrajalih cijevi, a konstantno se grade nove ukrasne fontane dok se izvan funkcije stavljaju javne česme za pitku vodu? Zagreb u kojem se predloženim izmjenama GUP-a ukida zabrana izgradnje novih javnih garaža u centru grada što će dovesti još automobila u centar i usporiti javni prijevoz dok sve europske metropole idu u suprotnom smjeru? Zagreb koji ima improvizirane biciklističke staze, a zadnju tramvajsku prugu je dobio prije oko 20 godina? Zagreb koji nije uveo ni O od Obnovljivih izvora energije, a prilagođava se na klimatske promjene tako da investitoru iz Dubaija za gradnju luksuznih stanova ustupa površinu Hipodroma koja je po važećim propisima predodređena za šatorsko naselje kad se dogodi klimatska katastrofa?“. Mnogi su tada pomislili kako će upravo ova kandidatura konačno ukazati na svu problematiku dosadašnjeg načina upravljanja gradom Zagrebom, a Inicijativa Savica za park je na svojoj Facebook stranici objavila kako je to „jedan od onih događaja koji je istovremeno i smiješan i žalostan”.

Komentari

loading...