VLAK JE UVIJEK BRŽI! Ovo je akcija koja bi vam mogla spasiti život, saznajte što se dogodilo u Sesvetama i što nam je otkrio šef kolodvora

Foto: Zagreb.info

U četvrtak 10. lipnja 2021. na pješačkome prijelazu “Sljeme” u kolodvoru Sesvete HŽ Infrastruktura i Policijska uprava zagrebačka provele su u sklopu obilježavanja 13. Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima ILCAD, koji se provodi u više od 50 zemalja svijeta, edukativno-preventivnu akciju “Vlak je uvijek brži”, kojoj je prisustvovao i član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić.

Kako bi se smanjio broj nesreća na željezničko-cestovnim i pješačkim prijelazima ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju. Međutim, od iznimne su važnosti i edukacija i prevencija koje HŽ Infrastruktura kontinuirano provodi kroz akciju „Vlak je uvijek brži“ dulje od 20 godina. Drago nam je što se ove godine na tu temu družimo s građanima na pješačkome prijelazu “Sljeme” u kolodvoru Sesvete kojim prođe gotovo 170 putničkih i 60 – 70 teretnih vlakova na dan, – rekao je Barišić i dodao kako HŽ Infrastruktura uz projekte modernizacije željezničke infrastrukture koji obuhvaćaju i radove na željezničko-cestovnim prijelazima, bez obzira na to je li riječ o podizanju razine sigurnosti u smislu ugradnje signalno-sigurnosne opreme ili denivelacije ceste/pruge, trenutačno provodi i dva velika projekta obnove željezničko-cestovnih prijelaza diljem Hrvatske u sklopu kojih će biti modernizirano ukupno 145 prijelaza.

Tema ovogodišnje kampanje ILCAD, koja se održava i u sklopu Europske godine željeznice 2021., jest distrakcija na željezničko-cestovnim odnosno pješačkim prijelazima preko pruge. To može biti audio (smanjenje mogućnosti osluškivanja prometa), vizualno (promjena percepcije prostora), fizičko (ometanje kretanja u prostoru) i kognitivno ometanje (utjecaj na koncentraciju na promet).


Osim što su se dijelili promotivni letci, s pješacima/biciklistima koji su prelazili navedeni pješački prijelaz razgovaralo se i upozoravalo ih se na opasnosti koje prijete prilikom neopreznog prelaženja preko pruge, na poštovanje prometnih znakova i prometne signalizacije te na korištenje mimoilaznih ograda u cilju smanjenja broja nesreća te broja ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba.

Foto: Zagreb.info
Foto: Zagreb.info

Međunarodne statistike pokazuju to da su u čak 98 posto slučajeva nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima posljedica toga što sudionici u cestovnome prometu zanemaruju i ne poštuju prometne znakove i prometnu signalizaciju.

Foto: Zagreb.info
Foto: Zagreb.info

Veći broj ozbiljnih nesreća događa se na željezničko-cestovnim prijelazima osiguranima višom razinom osiguranja odnosno na prijelazima osiguranima signalno-sigurnosnim uređajima i polubranicima/branicima, što dovodi do zaključka da modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza u smislu osiguranja nije jamstvo smanjenja broja nesreća. Kako bi se smanjio broj nesreća, ponajprije je neophodno poštovati prometne znakove i prometnu signalizaciju.

Foto: Zagreb.info
Foto: Zagreb.info

Vrlo je važno istaknuti to kako su svi željezničko-cestovni prijelazi u Republici Hrvatskoj, njih 1499, osigurani u skladu sa Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava. Od toga je njih 413 osigurano svjetlosnim i zvučnim signalima te polubranicima, 43 mehaničkim branicima s ručnim postavljanjem, a 127 svjetlosnim i zvučnim signalima.

Foto: Zagreb.info
Foto: Zagreb.info

Godišnje se bilježi oko 400 lomova branika i polubranika zbog nesavjesnih vozača cestovnih vozila koji se zalijeću u spuštene (polu)branike ili voze tzv. slalom između njih. Svaki lom polubranika ili branika može se smatrati i potencijalnom nesrećom.

Foto: Zagreb.info

Vlakovi voze velikim brzinama i ne stignu se zaustaviti na vrijeme jer zaustavni put vlakova iznosi i do 1500 metara, ovisno o njegovoj brzini. Vlakovi su i sve tiši te se njegov dolazak ne čuje dok nisu u blizini prijelaza.

 

Komentari