Kompleks se prostire na ukupno 46 hektara, a posebnim se projektom planira urediti istočni ulaz, gdje je u prošlosti bio planiran veliki trg.
Jedan dio prostora i dalje bi se koristio za organiziranje sajmova, bio bi manji, ali razvijeniji i s boljom infrastrukturom, a bio bi tamo i novi kongresni centar.
No drugi bi se dio transformirao te bi postao “inovativni centar“ Novog Zagreba s trgovinama, kafićima, zabavnim i kulturnim sadržajem, koncertnim dvoranama, hotelima i studentskim smještajem, parkovima te gospodarskim objektima poput tehnološkog parka. Bio bi otvoren za građane, a za prijevoz po kompleksu koristila bi se električna vozila, piše Večernji list.
Tako bi u budućnosti mogao izgledati Zagrebački velesajam, barem prema projektu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koji je jučer predstavljen na tribini “Razvoj područja Zagrebačkog velesajma: jučer-danas-sutra“.
“Velesajam ima velik potencijal, a može se urediti relativno brzo jer je “čisto vlasništvo“”, rekao je Tihomir Jukić, profesor na Arhitektonskom fakultetu koji je predstavio program ovog strateškog gradskog projekta. S njegovom se izradom počelo lani, a on se nadovezao na smjernice i sadržaj koji su definirani još 2015.
“Treba naglasiti da se projektom podrazumijeva da se dio paviljona rekonstruira, ali će se dio morati srušiti te će se napraviti novi objekti. Toga se ne treba bojati, već su u prošlosti neki paviljoni uklonjeni kako bi se napravili novi, to je prirodni proces”, rekao je Jukić te dodao kako su svi paviljoni proučeni, a zaključak je da ih je osam zaštićeno, a još pet ih se ne smije rušiti.
Njegov kolega s fakulteta, profesor Maroje Mrduljaš, koji proučava modernističko nasljeđe u Hrvatskoj, zaključio je pak da su neki od paviljona primjeri prave umjetnosti, ali da im svakako treba nova namjena. Na pitanje kada bi se to moglo realizirati, zamjenica gradonačelnika Olivera Majić i pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Sanja Jerković objasnile su da će riječ o dugotrajnom procesu.
Prezentirani program prvo će ići na prihvaćanje u Skupštinu, nakon čega će se raspisati arhitektonsko-urbanistički natječaj. Trebalo bi to biti krajem ove ili početkom iduće godine, a onda slijedi izrada projekte dokumentacije.
