VELIKI POTRES u Zagrebu: Od njega je stradao i jedan od NAJVEĆIH KNJIŽEVNIKA

Wikipedia

Prošlo je točno 135 godina od Velikog potresa koji je porušio gotovo pola Zagreba, a sinoćnji potres bio nam je blagi podsjetnik. 

Potres u Zagrebu 1880., poznatiji kao Veliki potres iznosio je 8 stupnjeva prema Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici ili 6,3 stupnja prema Richterovoj. Epicentar mu je bio na području Medvednice, a uništio je velik broj građevina u Zagrebu. Zbog tog potresa mnogo Zagrepčana preselilo je u druge gradove Monarhije. Selilo se u Beč, Graz, Maribor, Trst, Ljubljanu, a u prva 24 sata prodano je 3.800 putničkih karata na Glavnom kolodvoru. U Velikom potresu stradalo je dvoje ljudi, a 29 ih je bilo teže ozljeđeno.

Veliki potres – Velika šteta

Veliki potres dogodio se točno na današnji dan, 9. studenog 1880., točno u 7 sati, 3 minnute i 3 sekunde. Nakon prvog i najjačeg udara uslijedilo je još nekoliko potresa manjih intenziteta, dok je Zagreb do travnja 1881. izmjerio još 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće stradale u potresu bili su smješteni u barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. U službenom izvještaju, koje je izdalo posebno povjerenstvo orgnizirano nakon potresa, stoji: “Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pako štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti”.

Prema riječima seizmologa Marijana Heraka, tadašnja šteta mogla bi se usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznostila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car Franjo Josip donirao je tom nesretnom prigodom 20.000 forinti, no to je bilo dostatno za obnovu tek nekoliko kuća. Pomoć je u Zagreb pristizala iz cijele Europe, a najveće donacije zabilježene su na području Austro-Ugarske, ali sredstva su prikupljena i u Turskoj, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji i mnogim drugim gradovima, a pomoć je slao i tadašnji papa Lav XIII.


Obnova Zagreba

U Velikom potresu teško je stradala i zagrebačka katedrala kojoj je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnovu katedrale vodio je austrijski arhitekt Hermann Bolle koji je projektirao i restaurirao mnoge građevine u Zagreb (Mirogoj, Muzej za umjetnost i obrt, obrtnička škola). No, Zagreb je ipak imao malo sreće u nesreći jer je potres potakao i veliku obnovu grada. Izgrađeni su parkovi, palače, fontane i na koncu obnovljena je katedrala koja je postala simbolom grada.

Wikipedia
Wikipedia

Od posljedica stradao August Šenoa

Veliki broj Zagrepčana koji si je to mogao priuštiti, uputio se u ostale gradove Monarhije, a siromašni građani ostali su pomagati u sanaciju ruševina, kako bi zimu mogli dočekati pod krovom. Među tim ljudima bio je i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je od hladnoće obolio od upale pluća. Kako je bio krhka zdravlja, zbog komplikacija je 1881. i preminuo.

Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, što ga je nagnalo na proučavanje seizmologije, što je na koncu rezultiralo njegovim djelom o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.

>>> NOVI POTRES u Zagrebu, JESTE LI GA OSJETILI?

>>> VELIKI POTRES U SLOVENIJI! Udario u blizini Krškog, osjetio se i u Zagrebu (FOTO)

>>> TIHI UBOJICA I DALJE PRIJETI ZAGREBU… ‘Bilo je jezivo. Kao da je bomba eksplodirala!’

Komentari

loading...
-->