Veliki planovi: Tko će biti novi rektor Sveučilišta u Zagrebu – Bakić ili Boras?

91
FOTO: Wikipedia

Sveučilište u Zagrebu u postupku je izbora novog rektora između dvojice kandidata – dosadašnjeg rektora Damira Borasa i profesora na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Damira Bakića, koji će svoje programe rada članovima Senata predstaviti u petak, 16. veljače, a obojica se slažu da je važan prostorni razvoj Sveučilišta, poboljšanje kvalitete istraživačkog rada te uvjeta rada studenata i akademske zajednice u cjelini.

Tjedan dana nakon predstavljanja programa, 23. veljače, Senat će na sjednici birati rektora koji će biti na čelu toga najvećega i u kontinuitetu nastave najstarijega hrvatskog sveučilišta u četverogodišnjemu mandatnom razdoblju – od 1. listopada 2018. do 1. listopada 2022.

Damir Bakić: Program otvorenoga Sveučilišta

Damir Bakić, predloženik Vijeća prirodoslovnoga područja te triju sastavnica Sveučilišta – Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Akademije dramskih umjetnosti i Fakulteta organizacije i informatike, svoj je program objasnio u 22 odrednice. Prva od njih je otvorenost Sveučilišta u Zagrebu javnosti te Rektorata sastavnicama, a druga participativno, transparentno i odgovorno upravljanje Sveučilištem uz poštovanje svih propisa i procedura te reafirmacija uloge svih sveučilišnih tijela, osobito Senata i svih odbora, i intenziviranje rada svih stručnih službi na korist i za potrebe svih sastavnica, studenata i zaposlenika.

Smatra i kako se Sveučilište treba “funkcionalno i horizontalno” integrirati, ali tako da sastavnice zadrže pravnu osobnost. Istodobno, Bakić se zauzima da se na Sveučilištu potiču međufakultetski studijski programi na svim razinama studija, međufakultetska izbornost i interdisciplinarni istraživački timovi, te da se formalno-pravno olakšavaju svi oblici suradnje dviju ili više sastavnica.

U programu je istaknuo potrebu da se aktivno upravlja Fondom za razvoj Sveučilišta kako bi se pomoglo predfinanciranje znanstvenih, razvojnih i tehnologijskih projekata, stimulacija interdisciplinarnih nastavnih programa te poboljšala kvaliteta nastave.

Poboljšati kvalitetu istraživačkog rada te vrednovati znanstvenu i umjetničku izvrsnost

Bakić ističe i potrebu da se poboljša kvaliteta istraživačkog rada te prepozna, potiče, vrednuje i nagrađuje znanstvena i umjetnička izvrsnost, a da se pritom uvažavaju različite koncepcije i indikatori izvrsnosti u pojedinim područjima i disciplinama.

Smatra da treba poticati prijave i poduprijeti da se na Sveučilištu provode međunarodni znanstveni projekti, da se pokrenu programi sustavnog otvaranja razvojnih radnih mjesta, uvedu novi doktorski studiji u skladu sa suvremenim znanstvenim tokovima. Istaknuo je i da treba pojačati nastojanja na transferu tehnologije i suradnji s gospodarstvom te pomoći istraživačkim timovima u tim aktivnostima, a potrebno je i poticati prijavu i potporu tehnologijskih i razvojnih projekata.

Bakić vjeruje da treba poticati nove projekte i oblike suradnje umjetničkih akademija, međusobno i sa sastavnicama iz drugih područja, te unaprijediti sustav osiguravanja kvalitete u svim aktivnostima Sveučilišta.

Energičan nastavak prostornog razvoja

Jedan od naglasaka u Bakićevu programu je i “energičan nastavak prostornog razvoja Sveučilišta, posebice nastavak uređenja, izgradnje i povećanja funkcionalnosti Kampusa Borongaja te oživljavanje projekta Sjevernog kampusa”.

Smatra da Sveučilište treba biti prisutnije u zajednici kroz popularizaciju znanosti, predstavljanje studentskih postignuća i promociju i provedbu cjeloživotnog obrazovanja te da suvremeni oblici javne komunikacije trebaju biti dinamičniji u vezi s organizacijom proslave 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu.

U rektorskom programu Bakić se zauzeo i za popularizaciju nastavničkih studijskih programa i financijsko pomaganje studenata nastavničkih studija, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO), kako bi se promijenio nezadovoljavajući status nastavnika u društvu.

Smatra i da treba oživjeti stare i uspostaviti nove centre za potporu studentima i nastavnicima te osnovati trgovačko društvo u vlasništvu Sveučilišta za komercijalnu djelatnost i zajedničke servise koji će biti na raspolaganju svim sastavnicama, studentima i nastavnicima.

Boras: Uz snažne i odgovorne dekane do snažnoga i utjecajnoga Sveučilišta

Aktualni rektor Damir Boras predloženik je pet vijeća (Vijeća društveno-humanističkih područja, Vijeća biotehničkog područja, Vijeća umjetničkoga područja, Vijeća biomedicinskoga područja, Vijeća tehničkoga područja) te šest sastavnica Sveučilišta (Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Učiteljskoga fakulteta, Muzičke akademije, Grafičkoga fakulteta i Stomatološkoga fakulteta).

U svojem je programu za novi rektorski mandat ocijenio kako je “Sveučilište u Zagrebu u proteklom razdoblju uspješno djelovalo u najvažnijim područjima istraživanja i inovacija, studija i studiranja, međunarodnoj suradnji i realizaciji investicijskih projekata, a Uprava Sveučilišta, uz potporu uprava sastavnica i Senata, pridonijela je uspješnosti Sveučilišta kao cjeline”.

Boras je u programu istaknuo da će kao rektor i dalje podupirati “samostalnost i odgovornost dekana jer će, samo uz snažne dekane, koji preuzimaju svoje odgovornosti, imati i snažno i utjecajno Sveučilište”. Zajedno s prorektorima, nastojat će da studenti, nastavnici, istraživači i drugi zaposlenici Sveučilišta osjećaju da su cijenjeni te da su u središtu njihova interesa i zalaganja.

Smatra kako svi na Sveučilištu trebaju podupirati istraživački rad i inovacijsku djelatnost te da studijske programe treba neprestano prilagođavati potrebama društva i tržištu rada u Hrvatskoj.

Utjecati na politička tijela da se povećaju ulaganja u znanost i razvoj

Boras vjeruje kako je najvažnija zadaća rektora i Rektorskoga zbora u vezi s istraživačkim radom i obrazovanjem na visokim učilištima “utjecati na politička tijela kako bi se trend kontinuirano niskog ulaganja u znanost i razvoj preokrenuo u povećanje ulaganja od približno 0,7 do 0,8 posto BDP-a (u posljednjih deset godina) do 1,4 posto BDP-a”.

Istaknuo je da se akademije u umjetničkome području nastave, stvaralaštva i istraživanja trebaju razvijati u skladu s inicijativama i programima kulturnih i kreativnih politika u Europskoj uniji kako bi postale centar razvoja hrvatske umjetnosti, duhovnog stvaralaštva i kulture.

Boras je ocijenio kako je upravljanje kvalitetom na Sveučilištu primjer visoke razine integriranosti i upravljivosti Sveučilišta temeljene na vrlo stručnim predstavnicima vijeća područja u Odboru za kvalitetu, visokoj razini participacije sastavnica, izvrsnim strateškim dokumentima, standardima, smjernicama, procedurama i pravilnicima te u koordinaciji s Agencijom za visoko obrazovanje.

Osvrnuo se i na strategiju razvoja sporta na Sveučilištu koja je, ocijenio je, jasna i razrađena te usmjerena na zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti radi poboljšanja kvalitete života i zdravlja studenata i djelatnika.

Osuvremeniti Sveučilište i skrb o njegovu prostornom razvoju

Sadašnji rektor istaknuo je, među ostalim, kako će Uprava Sveučilišta i dalje podupirati iznimno dobre odnose i sve vrijedne aktivnosti Studentskoga zbora (na primjer festival SCool Fest i konferenciju Ostani u Hrvatskoj).

Najavio je da će, ako bude ponovno izabran, i dalje provoditi smjernice prostornog razvoja Sveučilišta u Zagrebu. Dodao je da je, radi boljega financiranja kapitalnih projekata, pripremljen Katalog kapitalnih projekata Sveučilišta.

Boras vjeruje da i dalje treba ulagati u poboljšanje studentskoga standarda kroz projekte studentskih centara i posebno se posvetiti izgradnji novih smještajnih kapaciteta na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaju.

Istaknuo je da će se, u suradnji sa Srcem i pojedinim sastavnicama, poboljšati informacijska infrastruktura osuvremenjivanjem starih i razvojem novih aplikacija i servisa. Aktualni rektor ocijenio je da je Sveučilište u Zagrebu slično sveučilištima Humboldtova tipa, a smatra da ga i dalje treba osuvremenjivati i unaprjeđivati te razvijati kulturu kvalitete na svim područjima.

Komentari