VELIKA OBNOVA KATEDRALE Zvono Sv. Trojstva teško 6.5 tona spustit će u prizemlje, evo kada istječe rok za hitne mjere

Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX

Detaljno skeniranje, snimanje svakog kamena, definiranje potpune geometrije prema konzervatorskim smjernicama.

Sve je to u tijeku uoči velike obnove Zagrebačke katedrale nakon potresa prije koje se mora skinuti još pedesetak tona kamena,  javlja Večernji list u svome tiskanom izdanju.

Cijela unutrašnjost katedrale premrežena je skelama, a od obnove je dijeli svega nekoliko tjedana.

“Katedrala mora ostati onakva kakvom je pamtimo. Moramo je okom, srcem i dušom doživjeti na onaj način kako smo je uvijek doživljavali, a moramo je pripremiti da bude otpornija na neki potres, za koji molimo Boga da nam se ne dogodi. No moramo se naučiti živjeti s potresima i moramo učiniti sve da je učvrstimo tako da bude protupotresno otpornija, to je naš zadatak”, rekao je Večernjem mons. Zlatko Koren, potpredsjednik Odbora za obnovu zagrebačke katedrale.

Uskoro natječaji

Konstrukcija obnove dirigira se pod autorstvom prof. Damira Lazarevića s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, dok je za kompleksno krovište katedrale zadužen prof. dr. Hrvoje Turkulin s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

“Vrlo brzo bit će raspisani natječaji za organizaciju gradilišta i osiguranje sigurne zone oko katedrale, područja koje će biti ograđeno do razine zdenca. Nakon toga skinut će se dotrajala stara skela na južnom tornju, postavit će se dvije suvremene skele na jedan i drugi toranj, s dva nova dizala s jedne i s druge strane. I to su prvi zahvati koji će biti vidljivi našim sugrađanima”, najavio je Večernjem prof. Lazarević.

U razini sa zvonom napraviti će se snažno ojačanje, kako je konstrukcija u tom dijelu jako oštećena torzijom te zbog njega moraju demontirati zvona. Među njima se ističe zvono Sv. Trojstva, teško 6.5 tona koje će morati spustiti u prizemlje, a za potreba ojačanja, planirana je čelična konstrukcija u razini prve galerije. S visine od 40 metara, ići će skroz do vrha tornjeva, ali neće biti vidljiva izvana.

Nove zatege

“Moramo postaviti nove zatege. Ove koje vidimo i koje je postavio Bollé su slabe. Dotrajale su, a neke su i pukle u potresu. Postavit ćemo ‘roštilj’ zatega u dva smjera, što također neće biti agresivno i vidljivo u smislu vizure. Radi se o nužnim statičkim zahvatima, od kojih će ljudi moći vidjeti samo te zatege. Ojačanje tornjeva, svodova i krovišta neće biti vidljivo vjernicima i na kraju će imati katedralu kakvu nam je ostavio Bollé prije točno 120 godina”, analizirao je Lazarević.

Kamenje koje se trenutno skida i još treba biti skinuto, nakon obnove će se ili moći vratiti, ili će biti zamijenjeni identičnima.

Dr. Turkulin istaknuo je krovište fascinantne konstrukcije.

Fascinantne tehničke vještine za ono doba

“Krovište ima sedam etaža po tri metra visine. To je kao da na katedrali stoji neboder od osam katova! Bile su to fascinantne tehničke vještine za ono doba i držimo da bi samo krovište nakon restauracije moglo predstavljati spomenik tehničke baštine, da se vidi s kakvom vještinom, preciznošću i pijetetom je rađeno”, rekao je dr. Turkulin Večernjem.

Dodao je i prijedlog gradnje malog staklenog dizala koje ne bi bilo previše uočljivo, ali bi zainteresiranima omogućio razgledavanje konstrukcije krovišta, koje ima i hodne pruge za održavanje.

“Važno je znati da proces i završetak poslova ima vrlo dugačak slijed. Da bi se napravili poslovi, mora postojati troškovnik, koji se radi prema projektu, a da bi se napravio projekt, treba napraviti projekt sanacije, kojemu prethodi elaborat sanacije, koji kazuje što uopće treba raditi. A mi smo sad još faza ispred, a to su istražne radnje. Mi stručnjaci za pojedino područje služimo projektantu. No svi smo zajedno ekipa koja u ovom trenutku treba tehničko pa i estetsko stanje svih segmenata definirati da bi se znalo što treba raditi”, rekao je dr. Turkulin Večernjem.

Unatoč obilju skela koje su trenutno u katedrali, potrebno ih je još, a za to je zadužen prof. Davora Skejić, pročelnik Katedre za metalne konstrukcije na zagrebačkom Građevinskom fakultetu.

“Osnovno je osigurati tornjeve, za što ćemo napraviti dvije nove skele koje će biti u punoj visini današnjih tornjeva za sanaciju i ostale radove. Uz te skele, koje su možda i najzahtjevnije, radimo skele za radove i osiguranje koji su u unutrašnjosti katedrale, kao i oko nje”, rekao je prof. Skejić za Večernji.

Problem i svodovi

“U lađi su uz postojeće slabe zatege problem i svodovi, jer je samo tijelo svoda vrlo tanka ljuska, u tjemenu čak samo 15 centimetara debljine, a rasponi su jako veliki. To su konstrukcije koje su vrlo osjetljive na relativne pomake njihovih peta. Treća su spojne grede, prečke iznad vitraja, koji su oštećeni, pogotovo u apsidi. Sve te prečke iznad vitraja jako su oštećene, pukle su i trebat će ih dijelom razgraditi i ojačati u postupku sanacije”, dodao je Lazarević.

Podsjetio je i kako rokovi za hitne mjere završavaju 30. svibnja.

“U tom smo vrlo gustom rasporedu definirali datume kada moramo predati glavne i izvedbene projekte, zajedno s troškovnicima na temelju kojih se raspisuju natječaji za izvođače. Moramo se požuriti, jer i izvođačima moramo dati vremena da te radove naprave, pa je 30. svibnja vrlo kratak rok i dotad ćemo pokušati napraviti što više. Cilj je da hitno saniramo katedralu i napravimo je sigurnom makar za ograničenu uporabu. Ona će izvana izgledati loše, ali bit će mnogo sigurnija. No do 30. svibnja nije ni predviđena konačna obnova, nego samo urgentne mjere za stabilizaciju katedrale, za razgradnju opasnih dijelova, za ‘omatanje’ konstrukcije, ali da bude sigurna za okoliš, građane i eventualno neku ograničenu uporabu”, napomenuo je Lazarević Večernjem.

Sve skupa, kaže prof. Lazarević kako se radi o trošku od 185 milijuna kuna (za natječaje koji su raspisani za radove do 30. svibnja), a 13 milijuna od tog iznosa otpada na projektiranje dok će se većina potrošiti na izvođačke aktivnosti izravno na katedrali radi njene stabilizacije.

Komentari