Uklonjen Plivin znak s Trga bana Jelačića: Tužni Zagrepčani samo žele znati da nije bačen

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Mnogi su Zagrepčani ostali šokirani kada su vidjeli da je znak Plive koji na Trgu bana Jelačića stoji još od 1952. godine skinut sa svog mjesta.

Zgubiti Plivu dok pucneš s prstima! Steašnan je to gubitak! Neka poduzeća mada 1000 puta bila komunistička nisu smjela biti prodana strancima, a vidim da netko spominje T-com! On je prvi prodan Deutsche Telecomu!!!
Kakva sramota!!!”

“Kad sam bil mali, odlazak s mamom na plac (Dolac) je bilo kaj da smo na izlet išli (iako me stara vukla sa sobom da joj teglim stvari s placa, no onda smo obavezno otišli u Bogovićevu u Jugoton kako bi na gornjem katu izabrao ploču s pričama) i dok smo nakrcani čekali 6 ili 11 da odemo doma, uvijek sam se divio tim krovovima koji su pucali od reklama raznih domaćih fabrika… Danas nema ničega…”, samo su neki od reakcija i komentara na ovu vijest.

 

“Kćer bivšeg direktora Dalmatinke, Vjeke Mastelića, došla je posjetiti izložbu o Dalmatinki. Živi u Zagrebu, a o izložbi je saznala preko facebook stranice, pa kad je već došla kući za praznike odlučila je posjetiti i izložbu. Kaže da je studirala Tekstilno tehnološki fakultet i kad bi ćaća došao u Zagreb uvijek bi se na trgu divio Dalmatinkinoj reklami. Govorio bi — Ma ko ovo ima? Pliva, Kraš i… Dalmatinka. Ona bi ga uvik požurivala — Dobro je ćaća, ajmo. Kaže da je živio za Dalmatinku, da bi često putovao, a koji put i djecu zanemarivao zbog Dalmatinke.” – dokaz je o tome koliko su se znakovi prihvatili kao dio cjeline rada, kao njegovi simboli.

Još se 2014. godine pisalo o tome kako su prema Odluci o komunalnom redu u Zagrebu natpisi firmi izjednačeni s billboardima, a koji su godinama prekrivali fasade. Prema tome je trajno zabranjeno postavljanje znakova na krovove na Trgu bana Jelačića i Petra Preradovića, a zadnji rok za uklanjanje postojećih bio je prvi srpnja 2014. godine.

Ipak, mnoge je iznenadila vijest o tome kako je danas, 25. 8. 2020, znak Plive koji je već postao i simbol Zagreba, nakon 68 godina skinuti sa mjesta na Trgu bana Jelačića.

A iza “kulisa” uklanjanja nalazi se čitav niz sukoba zakona u kojem je ipak “pobjedu” odnijela strana komunalnog reda koja prema zakonu ima pravo na taj postupak.

Dok je strana vlasništva smatrala kako je:
“Skupština grada Zagreba je svojom odlukom prekoračila ovlaštenja iz ove odredbe, jer je člankom 115. očito zadrla u stečena prava, prava trećih kao vlasnika, ovdje isključivo podnositelja zahtjeva, te na zakonu utemeljeni obvezno pravni odnos stvarno pravnog i obvezno pravnog karaktera, temeljena na valjanim, ničim osporenim ugovorima i odlukama nadležnih tijela, ugovorenim ili donesenim prije stupanja na snagu Odluke koja se ovdje pobija.”, u rješenju još od 2. kolovoza 2015. godine ipak stoji odluka:

“Odredbama o uređenju naselja ne ograničava se pravo vlasništva, nego se u suglasnosti sa citiranim odredbama zakona kojima je dana ovlast jedinicama lokalne samouprave radi održavanja komunalnoga reda provode mjere koje se odnose i na vanjski izgled zgrada, pa tako i na postavljanje reklama i reklamnih panoa na krovne površine, pročelja zgrada i građevinske skele, koje su u privatnom vlasništvu.
Prema mišljenju ovoga Suda jedinica lokalne samouprave sukladno citiranim propisima
imaju pravo propisivanja i obvezu ograničavanja postavljanja reklama, reklamnih panoa i
građevinskih skela na krovovima i pročeljima zgrada poglavito u centru jedinice lokalne
samouprave, u konkretnom slučaju u centru grada Z., jer su tako postavljene reklame, reklamni panoi i građevinske skele od značajnog utjecaja na vanjski izgled grada, što je jedinica lokalne samouprave dužna propisati odlukom o komunalnom redu”.

Kako bi se znakovi sačuvali i “spasili” od uklanjanja, 2014. godine je pokrenut “Spasi znak!” kao projekt umjetničke organizacije Kultura umjetnosti iz Zagreba. Taj je projekt promicao zaštitu i obnovu starih tvorničkih natpisa, znakova i logotipova na području grada Zagreba kao doprinos očuvanju industrijske i dizajnerske baštine. Ipak, najveći dio znakova nije obuhvaćen zakonom zato što ne zadovoljavaju kriterije posebne likovne, estetske ili druge vrijednosti.

Svjetleće reklame i natpisi uvijek su bili simbol napretka svakog grada, pa tako i Zagreba. Još od sredine 1930-ih na glavnom gradskom trgu nalazili su se brojni znakovi gotovo svih vodećih industrija: Pobjeda, Pliva, Tesla, DRT, Chromos, Kristal, Kamensko, Varteks, Astra, Fotokemika, Neva, Elka, TOZ – tvornica olovaka Zagreb, Rade Končar, Rvornica parnih kotlova i mnogi drugi.


Komentari