“Ukletost” potječe od sklopa lančano povezanih uzroka.
Prometne nesreće poput jučerašnje, u kojoj je oko 13 sati, na križanju Klaićeve i Kačićeve ulice u Zagrebu, u sudaru Renault Meganea II i Citroën Saxa, poginuo 9-godišnji dječak, posebno su tragične.
Kad se usto dogode na raskrižju kojeg zbog učestalosti teških nesreća zovu “ukletim”, nužna je temeljita analiza. Naime, “ukletost” potječe od sklopa lančano povezanih uzroka.
Znakovito je sljedeće:
1. Sudarili su se stari automobili: Renault Megane II (2002. – 2009.) i Citroën Saxo, koji se proizvodio od 1996. do 2003.
2. Okolnosti i dinamika sudara ukazuju na nedozvoljenu brzinu Renault Meganea, koji je udario u bok Citroën Saxa te je, prema dostupnim informacijama, vjerojatno prošao kroz crveno svjetlo.
3. Silinu udarca potvrđuje dinamika kretanja i rotacija oba vozila nakon sudara, deformacije i oštećenja desnog stražnjeg boka Saxa te činjenica da je dječak, očito nevezan sigurnosnim pojasom, inercijskom silom izbačen kroz prozor vozila na asfalt.
4. Tragičan ishod posljedica je udarca težeg i čvršćeg automobila, koji se kretao većom brzinom, u stražnji bok znatno sporijeg, lakšeg i nježnijeg, u kojem je straga nevezan sjedio 9-godišnji dječak. Dakle, lakši i nježniji auto našao se u znatno nepovoljnijoj situaciji te je nastao lanac vrlo nepovoljnih, tragičnih utjecaja.
5. Citroën Saxo konstrukcijski je izveden iz Peugeota 106, koji se počeo proizvoditi 1991., prije vremena kad je sigurnost postala dominantna i u nižoj klasi, 2002. je osvojio samo dvije zvjezdice (od pet) za sigurnost po EuroNCAP standardu, što je po novim kriterija nula zvjezdica! Kad me netko upita savjet za kupnju takvog auta, kakvi su i Renault Clio I, Fiat Uno…, odgovaran negativno, obrazloženjem da se u njemu lako može poginuti i u gradskom sudaru. Osim nježne konstrukcije putničkog prostora, što pokazuju slike oštećenja, problem je i u masi od samo 815 kilograma, 150 do 200 manjoj nego kod novih automobila niže klase, koji su i dimenzijama osjetno povećani. Stoga u sudaru s većim i težim autom nastaje “efekt ping-pong loptice”, uz velike deformacije i oštećenja te ekstremna usporenja/ubrzanja, posljedično i smrtonosne inercijske sile.
6. Stoput sam pisao i govorio kako država nije ni poštena niti pametna što građane praktički potiče na vožnju u takvim “ljesovima na kotačima”, a pri kupnji novih i sigurnih auta treba platiti jedan od najvećih PDV-a na svijetu, potom veliki poseban porez (trošarinu) i na kraju, prilikom godišnje registracije, dodatan porez, kojeg su oslobođeni automobili stariji od 10 godina!
7. Da je dijete bilo u novom vozilu niže klase te vezano na stražnjem sjedalu, vjerojatno bi preživjelo. Da je barem jedan od automobila imao sustav autonomnog kočenja, nesreća se vjerojatno ne bi ni dogodila. Ali na takva vozila država traži da se plati “i boga i vraga”, doslovce kažnjavajući građane na takvom izboru! Apsurdno je da su auti koje kupuju prosječni građani 500 do 1000 eura skuplji nego u Njemačkoj, uz istu specifikaciju.
8. Premda je poznato da se putnici na stražnjim sjedalima često izbjegavaju vezati sigurnosnim pojasevima, policijske su kontrole toliko rijetke, da se prekršitelji ne brinu za to. A istodobno opasno ugrožavaju, ne samo sebe, nego i vozača i suvozača, jer se u slučaju većeg sudara pretvaraju u projektil.
9. Premda je većina glavnih raskrižja, kao na zagrebačkom Zelenom valu gdje se nesreća dogodila, pokriveno radarskim kamerama, mnogi se prekršitelji na to ne osvrću, jer nisu umrežene u policijski sustav, niti certificirane za mjerenje i procesuiranje brzinskih prekršaja te prolazaka kroz crveno svjetlo!
10. Brzo i kvalitetno medicinsko zbrinjavanje, u nesreći neposredno uz dječju bolnicu, pokazalo je kako to ne pomaže pri ozljedama nespojivim sa životom, te da se treba fokusirati na metode, sredstva i sustave aktivne i pasivne zaštite od nastanka sudara te ublažavanje posljedica.
Posebno su važne tri stvari
Na ovoj tužnoj i tragičnoj nesreći dosta se može naučiti, ali tri su stvari posebno važne:
Prvo, treba znatno poboljšati sustav nadzora prometa, prvenstveno stavljajući u punu funkciju sve kamere na raskrižjima, kako bi se dosljednim kažnjavanjem prekršitelja motiviralo vozače da nakon paljenja žutog svjetla ne dodaju gas, nego koče (osim ako su tik pred semaforom), ne jure te da im ne pada na pamet prolazak kroz crveno svjetlo. Usto, policija treba češće i učinkovitije kontrolirati vezanost sigurnosnim pojasom na stražnjim sjedalima.
Drugo, za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po EuroNCAP standardu trošarinu i dodatni godišnji porez treba smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustave upozorenja napuštanja trake te autonomnog kočenja – 100 posto.
Treće i najvažnije, ova tragična nesreća pokazuje koliko je važno sva raskrižja gdje je god moguće, kao što je bilo na Vodičkoj obilaznici, a nažalost tako nije napravljeno, izvoditi kao kružna, odnosno rotore.
