Rješenje zagrebačkog općinskog suda, prema kojem se portali H-alter privremeno zabranjuje pisanje tekstova o Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, kao i
ravnateljici, Gordani Bulja, izazvao je burne reakcije.
Hrvatsko novinarsko društvo, kao i sindikat novinara Hrvatske u svom priopćenju medijima sve su nazvali “skandaloznim”. Takav presedan, navodi se, “može biti poguban za slobodu medija u Hrvatskoj”. Sa svime se složila i odvjetnica Vesna Alaburić, za koju se smatra kako je najveći autoritet kad je u pitanju medijsko pravo u Hrvatsko.
Najveće ograničenje slobode medija
“Rješenje kojim se nakladniku portala H-Alter zabranjuje objavljivanje bilo kakve informacije o Gordani Buljan Flander i poliklinici kojom rukovodi predstavlja dosad nezabilježeno, najveće ograničenje slobode medija u našoj zemlji. Nikad u povijesti hrvatskog sudovanja, koliko je meni poznato, jednom mediju nije bilo zabranjeno da objavljuje bilo kakve priloge o nekom pojedincu ili nekoj instituciji”, kazala je Alaburić.
“Prvo, apsolutna, neselektivna zabrana objavljivanja bilo kakve informacije o nekom pravnom subjektu, bez obzira na istinitost i javni interes, predstavlja dokidanje medijskih sloboda. Zato je ta zabrana protivna temeljnim pravnim načelima zaštite slobode izražavanja i nikako se ne može opravdati potrebom zaštite nekog prava osobnosti. Zabrana koja se odnosi na nakladnika portala H-Alter nije zapreka za objavljivanje tekstova naše vrsne novinarke Jelene Jindre o dr. Buljan Flander i poliklinici u drugim medijima ili platformama komuniciranja. Zato ta zabrana ne može služiti svrsi koju je dr.Buljan Flander očekivala i zbog koje ju se sud odredio. Upravo suprotno, ova će zabrana fokusirati pažnju cjelokupne hrvatske javnosti na H-Alter i tekstove Jelene Jindre i sve informacije o dr.Buljan Flander koje je sud smatrao spornima dobit će golemi publicitet” nastavlja.
Sud bez milosti o slučaju
Nadalje, kao što prenosi Dnevno.hr, sud je zaključio da očitovanje nakladnika, glavnog urednika ili autorice spornih tekstova nije potrebno. Sudac je napravio analizu tekstova procijenio ih. Je li novinarka postupala u dobroj vjeri? Je li obavljala svoj posao u skladu s pravilima profesije? Jesu li neke sporne tvrdnje iznesene namjerno, i je li vjerno prenosila izjave drugih? Na sva ta pitanja sudac je donio zaključak na štetu autorice i nakladnika.
Takvo postupanje suda, ipak, predstavlja tešku povredu prava na pravično suđenje, osobito prava svake stranke u postupku da se očituje na prijedloge protivne strane, iznese argumentaciju i priloži dokaze.
Stručnjakinja Alaburić tu ne staje te je posebno zabrinjava dio odluke u kojem sud obrazlaže kako treba uspostaviti pravičnu ravnotežu između sukobljenih prava na zaštitu prava osobnosti i prava na slobodu izražavanja.
Sloboda kao demokratsko pravo
Sud je, tvrdi, pokazao potpuno nerazumijevanje pravnih standarda zaštite slobode izražavanja. Dr. Buljan Flander u prijedlogu zabrane navela je kako je “opravdano očekivati interes medija” za ovakve teme. Međutim, sud uopće nije vodio računa o javnom interesu i gotovo neograničenom pravu javnosti da bude upoznata s informacijama te mišljenjima o temama koje su od javnog interesa.
Ako neka od informacija nije točna, zaključno, sankcija će biti naknada štete. Ovdje vidimo jasnu granicu slobode izražavanja koju postavlja svako demokratsko društvo, zbog zaštite drugih.
