Ured pučke pravobraniteljice godišnje zatrpa preko sto prijava građana koji prijavljuju postupanje policije, istaknula je to Ana Tretinjak iz ureda pravobraniteljice za RTL.
“Općenito je postupanje policije jedan od najčešćih razloga zbog kojeg nam se građani javljaju, imamo ih preko sto svake godine i velik dio tih pritužbi čine situacije u su korištena sredstva prisile”, rekla je.
No, nešto manji broj pritužbi stiže na adresu Ministarstva unutarnjih poslova.
“Tijekom prošle 2019. godine mi smo zaprimili 30 pritužbi na prekoračenje uporabe sredstava prisile od strane policijskih službenika, u odnosu na tih 30 pritužbi dvije su ocijenjene neprimjerenima i u oba slučaja policijski su službenici, dakle, protiv njih je pokrenut disciplinski postupak”, tvrdi Marina Mandić, voditeljica Službe za odnose s javnošću u Ministarstvu unutarnjih poslova.
Zanimljivo je i kako se takvi postupci najčešće procesuiraju tek nakon što se pojavi snimka postupanja, kakva je i ona Tihomira Blagusa sa zagrebačkog Trnja. Prilikom navedenog postupanja policijski su službenici Blagusa savladali uz pomoć zahvata koji liči na zloglasnu, tzv. “koljenicu”. To je pristup priklještenja vrata uhićenika policijskim koljenom, ista ona metoda kojom je ranije ove godine savladan i Amerikanac George Floyd koji je uslijed toga preminuo.
Ovaj pristup pak zabranjen je zakonom.
“U kurikulumu na Policijskoj akademiji, odnosno u okviru tečaja za prekvalifikanta se ne uči takav zahvat, odnosno on je zabranjen temeljem Zakona o policijskom ovlastima i pravilnika. Takva vrsta fizičke snage nije dopuštena”, rekao je nakon incidenta bivši načelnik granične policije RH Zlatko Sokolar.
No Trnjanski je incident na površinu izvukao još jednu nebulozu, snimanje službenika. Tada je zagrebačka policija tvrdila kako se isto ne smije raditi, no pravila kažu drugačije.
“Identitet policijskih službenika, dakle, njegovo lice, ono po čemu se nedvojbeno može utvrditi njegov identitet zamute prilikom objave. Takve snimke mogu sudjelovati, na kraju krajeva, kada se građanin pritužuje na rad policijskih službenika, one mogu poslužiti u kaznenim postupcima i tako dalje, dakle u tome nema ništa sporno”, pojasnila je Mandić.
“Za napomenuti je presuda Europskog suda pravde koja je prošle godine bila pravomoćna, a u kojoj se daje pravo građanima da snimaju i objavljuju snimke policijskih dužnosnika pri obavljanju njihovih zadaća odnosno primjene ovlasti. Ukoliko je svrha objave tih snimaka informiranje javnosti. Znači, oni mogu objaviti novinarski sadržaj iako nisu novinari, pod određenim uvjetima”, dodaje Mario Milner iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Kako bi postupanja policajaca zaštitila i službenika i građana, smatra pučka pravobraniteljica, najbolje bi bilo da policija sama snima. To bi pak trebalo uskoro i postati stvarnost, bar je to najavio ministar policije Davor Božinović.
Do tada, građani svoje nezadovoljstvo rezultatom policijske istrage nakon provedene unutarnje kontrole mogu se obratiti Povjerenstvu za nadzor rada policije koje je otvoreno prije nekoliko mjeseci.
“Ovo Povjerenstvo započelo je s radom tek prije nekoliko mjeseci, u svibnju 2020., te je pred nama zadatak riješiti sve te zaostatke, velika većina predmeta datira iz 2013. i 2014., te rješavanje novih predmeta kako pristižu”, istaknuo je Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva za rad po pritužbama u MUP-u.
Pred Blagusom je pak sutrašnje ročište na čiji ishod, ukoliko istim ne bude zadovoljan može zatražiti građanski nadzor policije, koji prvi put funkcionira u sastavu od devet članova među kojima nema aktivnih policajaca.
