Kao spomen na osnivanje Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), 26. veljače se u Hrvatskoj obilježava kao Dan liječnika.
HLZ je osnovan još davne 1874. godine kako bi skrbio o liječnicima, zdravlju ljudi te sustavu zdravstvene skrbi.
Međutim, u 2023. godini (ali i godinama ranije), domaći zdravstveni sustav ima obilje problema, a dopredsjednik HUBOL-a i doktor ginekologije u zagrebačkoj bolnici Sv. Duh, Boris Ujević, naveo je kako su dva primarna, manjak kadrova i manjak financija.
Čestitajući Dan liječnika svim svojim kolegama koji, kako je naveo, “predano rade u zaštiti naših građana”, ponovio je za Zagreb.info kako će se prosvjed liječnika definitivno održati 18. ožujka i to najvjerojatnije na Markovom trgu.
Kadrovi i financije
Upitan o problemima kod zdravstvenog sustava, dr. Ujević je naveo kako je njegova najveća kvaliteta to što je hrvatsko zdravstvo javno i dostupno svima u Hrvatskoj.
Ali zanemarivanje tog sustava doveo je do različitih problema, a potom je objasnio dva već spomenuta koja je ocijenio najvećima.
“Jedan je kadrovski, odnosno, osipanje kadrova, ne samo liječnika nego i medicinskih sestra. Drugi je financiranje i svake godine ulazimo u dubioze te se sustav mora spasiti s nekakvim injekcijama od ne znam koliko milijuna kuna, velikih količina novaca”, objasnio je.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
Ti problemi su vidljivi u cijelom sustavu, ali u nekim segmentima se posebno ističu.
“Najviše se pokazuju u obiteljskoj medicini gdje imate oko 750 doktora koji će unutar pet godina otići u mirovinu i praktički neće biti nikoga tko će ih zamijeniti. Oko trećine građana će ostati bez obiteljskog liječnika, a bolnice će imati strahoviti pritisak koji će teško moći izdržati”, upozorio je dodajući kako se osjeti i nedostatak ginekologa i pedijatara.
Dok se očekuje povećani pritisak na same bolnice, već sada i tamo nema dovoljno ljudi za brigu o pacijentima.
“U bolničkom sektoru godišnje se radi preko tri milijuna prekovremenih sati i onda to ispada oko 1600 liječnika (kad se podijeli s brojem radnih sati godišnje)”.
Korak na mjestu: Vlada ispunila jedan zahtjev
Zahtjevi na prosvjedu, ističe Ujević, postavljeni su pred Ministarstvo još 2. kolovoza prošle godine.
Ispunjen je samo jedan zahtjev, onaj za vraćanjem reprezentativnosti Hrvatskog liječničkom sindikatu (što je ukinuto od strane nekadašnjeg ministra zdravstva u vladi Zorana Milanovića, Miranda Mrsića).
“No, nije ispunjen Zakon o ravnopravnom statusu liječnika, izjednačavanje i povećanje koeficijenata”, nabrojao je Ujević liječničke zahtjeve zbog kojih idućeg mjeseca izlaze i na ulice.
Iako je zadovoljan pomakom oko sindikata, Ujević ističe da im je to prije 6 godina bilo oduzeto (korak unatrag) pa su ovim vraćanjem (korak naprijed), ustvari ostali na mjestu.
“Mi sada možemo sudjelovati u kolektivnom pregovoru ali možemo biti preglasani od drugih sindikata, pa zato tražimo i zakon o ravnopravnom statusu liječnika”, objasnio je dopredsjednik HUBOL-a važnost ostalih zahtjeva koje Vlada zasada nije ispunila.
Lutanje u privatni sektor
Ipak, nisu ni liječnici bez grijeha, čega je svjestan i dr. Ujević.
Naveo je kako je nedopustivo da neki njegovi kolege primaju plaću u sustavu javnog zdravstva, a tijekom radnog vremena rade u nekoj drugoj bolnici u privatnom sektoru.
“To vrijedi za sve struke u Hrvatskoj. Ne možete ni vi primati plaću za jedan portal, a pritom pisati za druge novine za vrijeme radnog vremena. Mnoge krize potresaju zdravstvo pa tako i jedna upravljačka. Šefovi mogu i moraju nadzirati ljude na radnom mjestu i ispunjavaju li svoje zadaće tijekom radnog vremena, a što će raditi izvan radnog vremena to je njihova stvar”, ustvrdio je Ujević.
Tako je istaknuo da nadziranje ljudi spada u domenu šefova odjela i zavoda.
Slučaj Budak: informatizacija sustava?
Puno je bure u javnosti izazvao i slučaj Line Budak koja sedam mjeseci nije podigla nalaz svoje biopsije.
Iako u ovom slučaju nije bilo propusta liječnika (odvjetnici je kirurg izdao jasnu uputu kako mora sama otići po svoj nalaz), najavljene su promjene u sustavu.
“Gospođi Budak želim ozdravljenje, ali pacijenti trebaju slijediti upute liječnika kada god mogu. Pratio sam u medijima izjave dr. Rotha kakav je postupak u klinici za tumore. Podignutih nalaza osim od gospođe Budak nije bilo”, komentirao je dr. Ujević.
U principu smatra kako sistem po ovom pitanju funkcionira dobro ali i da se može unaprijediti.
“Moguće je da se nepodignuti nalazi na neki način registriraju. Ali opet je problem u kadrovima. Nedostaje liječnika, sestara ali i administracije. Znači, postavlja se pitanje tko i u kojem vremenu može obavljati telefonske pozive i zvati ljude da podignu nalaze. Ovdje je bio samo jedan nepodignuti nalaz, ali užasno veliki postotak radioloških pretraga je nepodignut (nekih 20-30%)”, otkrio je Ujević.
Koliko nedostatak ljudi pravi razliku najbolje ilustrira primjer zapadne Europe koja ima drugačiji standard o kojemu je Ujević čuo u kontaktu s kolegama koji su napustili Hrvatsku.
“Tamo, primjerice, do 12 sati pogledate 10 pacijenata i onda pogledate sve njihove nalaze i onda ih eventualno zovete i komentirati njihove nalaze”, prepričao je primjer u drugim državama ali uz napomenu kako je u Hrvatskoj premali broj ljudi u zdravstvu za tako nešto.
No, kako bi se slučajevi kao Budakov ubuduće izbjegli, možda postoji još jedna opcija koja ne bi stavljala još obaveza na pleća liječnika koji su ionako prisiljeni raditi više nego što bi trebali.
“Možda se može sustav i informatizirati, tako da pošalje sms poruke ili E-mail, ali i onda se može dogoditi da se ni taj mail ne pročita”, zaključio je dr. Ujević.
