U 10 sati u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca, na Kaptolu 28., na blagdan sv. Katarine Sijenske, zaštitnice Europe, bit će liturgijsko slavlje povodom preuzimanja službe zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše.
Svečanosti će, među ostalima nazočiti i premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković. Prijenos će biti moguće pratiti u programu Hrvatske radiotelevizije i Hrvatskog katoličkog radija.
Odgovorio kako će riješiti pitanje pedofilije
Monsinjor Kutleša posljednjih je dana odradio i prve velike intervjue uoči preuzimanja službe u kojima je progovorio o najaktualnijim pitanjima vezanim uz Crkvu pa i onim najkontroverznijim koja se tiču zlostavljanja maloljetnika.
“Ja mislim da je ovdje jedna stvar vrlo važna, što treba u prvom redu riješiti, je sankcionirati i odstraniti takve članove koji su, kako bih ja rekao, kao tumor koji je ušao u ljudski organizam i taj tumor treba što prije riješiti. Tu je i pitanje pomaganja žrtvama, na kakav adekvatan način i kako će biti o tome ćemo vidjeti iskustava različitih Crkava. Sigurno je da to treba osuditi i treba djelovati. Da nema nikakve tolerancije i mora se to rješavati”, rekao je mons. Dražen Kutleša u intervjuu na Hrvatskoj katoličkoj mreži.
U Dnevniku NoveTV u razgovoru s novinarkom Ivanom Petrović odgovorio i na pitanje može li Crkva biti partner u kampanji o sprječavanju seksualnog zlostavljanja maloljetnika.
“Mi ćemo nastojati pomoći”, rekao je pa se osvrnuo i na suradnju s državom u tim pitanjima.
“Država ima svoj put koji treba regulirati. Mislim da je, što se tiče zakonodavstva Katoličke Crkve, dobro regulirano i dobro razrađeno u detalje, ali je problem u primjeni”, rekao je Kutleša te najavio da je spreman podržati ideju Vlade da će pedofilija biti uvedena u katalog najtežih kaznenih djela, onih koja ne zastarijevaju.
“Crkva će podržati i to i zaštitu djeteta. No ovdje treba naglasiti – grijeh je uvijek osoba. Ako pogledamo i korupciju, bilo koje veliko zlo, čine ga obični ljudi. Ovdje je vrlo važno razviti osjećaj odgovornosti”, poručio je.
O obračunu s Međugorjem
Tijekom svoje službe nije bio veliki ljubitelj Međugorja,a pisalo se kako će se vjerojatno s papinim blagoslovom obračunati s tim svetištem pa je u intervjuu za Hrvatsku katoličku mrežu otkrio i kako će se postaviti prema fenomenu Međugorja.
“Ja sam sin Crkve, ja poštujem sve što Crkva kaže. Mi znamo, u Lourdesu i Fatimi bila su ukazanja. Niste vi obavezni ići, niste vi obavezni vjerovati, nego mi moramo vjerovati u dogme o Blaženoj Djevici Mariji, ispovijedati ono što ispovijeda Crkva. To je sve privatna objava, kome pomaže. Dapače, dobro je da ode da vidi i znam da se dosta ljudi u Međugorju i ispovijeda i idu tamo jer osjete potrebu i mislim da tu kao što je Vatikan dopustio da budu službena hodočašća, da sve ide u tome smjeru”, rekao je Kutleša.
O Alojziju Stepincu
Kada je 2011. zaređen za biskupa, to je učinio pod geslom blaženog Alojzija Stepinca pa se nameće i pitanje hoće li sada kada se i sam nalazi na izrazito moćnoj poziciji, utjecati na njegovu bržu kanonizaciju.
“Mi znamo da postoje mnoge tisuće ljudi koji su bili sveti, ali nisu proglašeni. Ja vjerujem, koliko ću moći utjecati to ostavljam Bogu, ali ako gledamo po ljudskim kriterijima i ako Bog da zdravlja u sljedećih 20-ak godina, vjerujem da ćemo učiniti. Ja ću se truditi, ali isto tako pozivam sve slušatelje i gledatelje da mole.”
Zloupotreba oltara u političke svrhe
U razgovoru za Dnevnik NoveTV osvrnuo se i na prigovore da određeni svećenici s oltara lobiraju za političke opcije.
“S naukom Crkve nije da se propagira neka konkretna politika. Svaki čovjek, pa tako i svećenik, može biti opredijeljen, smije imati svoje privatno mišljenje, i to je demokratsko pravo, ali ne može javno nastupati s oltara. S oltara se naviješta Evanđelje i ono što je važno za vjernike i za svakog čovjeka, a ne samo za neku političku stranku. Po meni je to zloupotreba oltara”, naglasio je Kutleša.
Mons. Kutleša je također rekao da Crkva i država moraju surađivati, ali na korektan način, da svatko na svom području bude neovisan.
“Nikad nije dobro da se svjetovna vlast miješa u crkvene stvari, a mislim i obratno”, poručio je.
Od Duvna do Vatikana
Don Dražen je rođen 25. rujna 1968. u Duvnu, danas Tomislavgradu, BiH, u hrvatskoj katoličkoj obitelji, od oca Kreše i majke Danice rođ. Ćurić, koji žive u Prisoju. Ima brata Grgu, oženjena, koji je s obitelji nastanjen u Splitu.
Poslije osnovne škole koju je pohađao u Prisoju (1975. – 1983.), boravi u sjemeništu i završava Klasičnu gimnaziju Ruđer Bošković u Dubrovniku 1987. Zatim upisuje i završava 1993. filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu.
Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zaređen je za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije u Prisoju 29. lipnja 1993. Godine 1995. odlazi na poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje magistrira 1997. i doktorira 2001.
Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije, 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa, a 14. lipnja 2012. imenovan je dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije.
Biskupsko geslo mons. Kutleše su riječi iz Psalma 31: ”U Tebe se, Gospodine, uzdam”.
U tijelima Hrvatske biskupske konferencije trenutno vrši sljedeće službe: član stalnog vijeća, predsjednik pravne komisije i predsjednik biskupske komisije za odnose s državom.
Papa Franjo imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije 11. srpnja 2020. godine.
Dana 13. svibnja 2022. kompletno je preuzeo upravljanje Splitsko-makarskom nadbiskupijom nakon umirovljenja dotadašnjeg nadbiskupa mons. Marina Barišića.
Dva mjeseca kasnije papa Franjo imenovao ga je u novi sastav Dikasterija za biskupe, tijela Rimske kurije koje pomaže Svetom Ocu pri imenovanjima biskupa.
Funkciju predsjednika Hrvatske biskupske konferencije preuzeo je 18. listopada od zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
