Ova kampanja krenula je neposredno prije obilježavanje 22. godišnjice vojno – redarstvene akcije “Oluja”.
Inicijativa mladih za ljudska prava ima novu kampanju i u njoj traže da se Hrvatska ispriča žrtvama koje su stradale u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Ova kampanja krenula je neposredno prije obilježavanje 22. godišnjice akcije koja je hrvatskim vojnicima donijela vojnu pobjedu nad srpskim pobunjenicima.
I 2016. godine Inicijativa je vodila istu kampanju, a ovogodišnja se vodi na internetu, ali i “uživo”. Tako su u zagrebačkim tramvajima osvanuli plakati s natpisom #isprika.
Iz Inicijative su nam kazali kako su njihovi razlozi za pokretanje kampanje “licemjerje i dvostruka mjerila” te da žele potaknuti da se sve nevine žrtve jednako tretiraju. Kako su istaknuli, žele informirati društvo o utvrđenim činjenicama pred međunarodnim sudovima.
“Zbog količine mržnje, licemjerja i dvostrukih mjerila smatramo da je ova kampanja potrebna kako bi tretirali sve nevine žrtve jednako. Priznavanje jedne žrtve i negiranje druge vodi društvo u šovinizam te otvara mogućnost za pogreške iz prošlosti. Mi stojimo na strani mira, a nasuprot ratnih i mrziteljskih tendencija. Kampanja uključuje podizanje svijesti i informiranje javnosti o činjenicama utvrđenim pred međunarodnim sudovima, a odnose se na zločine i kršenja ljudskih prava za vrijeme Oluje te zagovaranje prema najvišim institucijama vlasti da upute ispriku svim žrtvama ratnih zločina i kršenja ljudskih prava koji su se dogodili tokom i nakon te akcije”, objašnjavaju.
Ne dovode u pitanje operaciju ‘Oluja’
Iz Inicijative također navode kako su svjesni strašnih sudbina koja je zadesila brojne hrvatske građane tijekom Domovinskog rata te da ne žele omalovažavati njihovu žrtvu. Međutim, smatraju da se u hrvatskoj javnosti ne priča dovoljno o srpskim žrtvama tijekom Oluje.
“Mi pozivamo na ispriku svim nevinim žrtvama i zadovoljenje pravde kroz procesuiranje svih ratnih zločinaca. Ova akcija nema nikakvu namjeru uvrijediti branitelje niti bilo kojeg drugog građanina RH jer poziv na ispriku nevinim žrtvama to ne čini. Pogrešno je i zlonamjerno tvrditi suprotno. Svjesni smo da su brojni hrvatski građani, naročito oni iz Vukovara, doživjeli strašne sudbine za vrijeme rata i ni na kraj pameti nam nije omalovažiti njihovu žrtvu. Naše kolege iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Srbije više su puta organizirali akcije koje su za cilj imale upravo ispriku žrtvama Vukovara. Ovdje se, međutim, radi o žrtvama Oluje i činjenici da je između 150 i 200 tisuća ljudi nakon te akcije bilo prisiljeno otići iz Hrvatske (podaci UN-a). O ovome se, nažalost, u hrvatskoj javnosti ne priča dovoljno, već se zločini nad srpskim stanovništvom, koje su utvrdili međunarodni sudovi, često osporavaju ili relativiziraju”, kažu naši sugovornici.
Svoj stav ovi mladi ljudi ne smatraju ekstremnim te ističu da ne dovode u pitanje činjenicu da je Hrvatska ovom operacijom dio teritorija legitimno vratila u svoj političko-pravni poredak.
“Ne smatramo se ekstremistima po pitanju stava oko ratnih zločina i kršenja ljudskih prava za vrijeme ‘Oluje’. Zagovaranje isprike s ciljem zadovoljenja pravde i pomirenja ne može biti ekstremno, ali se možemo složiti da trenutno živimo u kontekstu u kojem se to smatra ekstremnim. Smatramo da nitko ne bi trebao dvojiti da li je potrebno pokazati suosjećanje prema nedužnim žrtvama, poštivati ljudska prava i procesuirati ratne zločine. Oko toga se vjerujemo slažu sve političke opcije i većina građana. Napominjemo da nitko ne dovodi u pitanje da je Hrvatska ovom operacijom dio teritorija legitimno vratila u svoj političko-pravni poredak te da je Oluja mnogima omogućila da se vrate svojim domovima nakon godina neizvjesnosti i straha”, kažu iz Inicijative mladih te dodaju kako je za vrijeme ove akcije ipak počinjen veći broj zločina.
Traže da se najviše državne institucije upute ispriku
Također navode da sve žrtve zaslužuju pravdu i ispriku što ne bi trebalo biti nimalo ekstremno. Inicijativa ove stavove potkrepljuje utvrđenim činjenicama na međunarodnim sudovima koje se, kako kažu, ne smiju ignorirati.
“Poznato je kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde utvrdio kako je za vrijeme i nakon ove akcije počinjen veći broj zločina, kako su ubijani civili, uništeni stambeni objekti, pljačkana imovina te je izbjeglicama sprječavan povratak u svoje domove. Međunarodni sud pravde je u presudi iz 2015. po tužbama za genocid Srbije i Hrvatske utvrdio kako su tadašnje ”najviše hrvatske političke i vojne vlasti bile svjesne da će Operacija “Oluja” izazvati masovni egzodus srpskog stanovništva; u izvjesnoj mjeri, oni su vojno planiranje i zasnovali na tom egzodusu koji su smatrali ne samo vjerojatnim već i poželjnim. (Presuda MSP, paragraf 479)”. To su činjenice koje se ne mogu i ne smiju ignorirati. Ako pogledamo sve što je utvrđeno pred ovim i drugim međunarodnim sudovima stav oko toga da žrtve zaslužuju pravdu i ispriku ne bi trebao biti nimalo ekstreman”, objašnjavaju mladi okupljeni oko ove inicijative.
S Inicijativom mladih mnogi se ne slažu pa su tako dobili komentare koji uključuju i prijetnje, kažu te dodaju da ima i onih koji su im dali podršku u ovoj njihovoj kampanji. Njihova peticija ima sve više potpisa.
“Reakcije su podijeljene. Na stranici smo, nažalost, dobili brojne komentare, uglavnom neargumentirane, koji osporavaju naše pravo da otvaramo osjetljivu temu žrtava Oluje, od kojih neki čak uključuju i prijetnje. S druge strane, javljaju nam se i ljudi koji nam daju podršku i koji su svjesni da naša akcija zapravo nije prijetnja nikome, već samo pokušaj ostvarivanja barem djelomične zadovoljštine za žrtve. Sve više ljudi potpisuje našu peticiju, što također svjedoči o podršci i želji naših sugrađana da učine važan korak prema demokratizaciji društva i konačno, pomirenju”, dosljedni su u svom stavu naši sugovornici.
Kao cilj ove kampanje iz Inicijative ističu želju da najviše institucije Republike Hrvatske upute ispriku civilnim žrtvama te ulože dodatne napore kako bi se utvrdili i procesuirali počinitelji.
“Ova kampanja provodi se do 5. kolovoza i uključivat će još aktivnosti. Cilj ove kampanje je da najviše institucije RH upute ispriku civilnim žrtvama i ulože dodatne napore kako bi se utvrdili i procesuirali počinitelji, te da to bude zalog za buduća postupanja u vezi s teškim kršenjima ljudskih prava u Hrvatskoj. Jedan od ključnih ciljeva Inicijative mladih za ljudska prava uopće je društveno suočavanje s prošlošću te pomirenje među društvima nastalima nakon raspada Jugoslavije”, zaključuju iz Inicijative mladih za ljudska prava.
