Zagreb (641 tisuća km2) je relativno mali grad, nešto manji od Helsinkija (715.48 km2) i puno veći od Glasgowa (175 tisuća km2). Za usporedbu, Helsinki ima 34 distrikta u kojem je 60 kvartova, Zagreb pak ima 17 mjesnih odbora (distrikta) u kojem je 218 mjesnih odbora, odnosno kvartova. Iako je kvartova puno više, a naročito ako pitate starosjedioce. No, Novi Zagreb kao jedno od većih područja glavnog grada kojeg od starog grada dijeli rijeka, podijeljen je na dvije gradske četvrti – zapad i istok. I dok se zapad suočava sa svojim problemima u Novom Zagrebu, Istok ima svoje probleme, ali i uspjehe.
U gradsku četvrt Novi Zagreb – istok prema mjesnim odborima spadaju Buzin, Dugave, Hrelić, Jakuševec, Sloboština, Sopot, Središće, Travno, Utrine, Veliko polje i Zapruđe. Velika površina obuhvaća nekoliko kapitalnih projekata za novu gradsku vlast poput sanacije deponija Jakuševec, izgradnju tramvajske pruge u Sarajevskoj ulici i uređenja Plave potkove.
Neke od navedenih projekata, a za početak i kraj zagrebačke komunalne priče – tu je smeće, čekamo već godinama. Velika su očekivanja od mlade stranke koja je svoj kredibilitet izgradila na lokalnim politikama i aktivizmu. Stoga je jasno da su i velika očekivanja od novih lica u vijećima mjesnih odbora i gradskih četvrti. A možda najveći zadatak jest motivirati građane da se uključe u donošenje odluka koje se neposredno tiču kvalitete njihovog življenja.
Upravo zato razgovarali smo s Tonkom Bogovcem (Možemo), predsjednikom vijeća gradske četvrti Novi Zagreb – istok kako bismo znali kako ‘diše’ ta gradska četvrt, ali i uostalom što se događa po pitanju najavljene izgradnje škola, što će kada jedina liječnica obiteljske medicine u ambulanti u Travnom ode u mirovinu i kako se namjeravaju spojiti parkovi u Zelenu potkovu.
Koji su najveći komunalno-infrastrukturni projekti koji su trenutačno u realizaciji, a koji će tek biti realizirani tijekom mandata?
U ovom trenutku više je radova u različitim fazama. U završetku su radovi na obnovi platoa u Šiblovoj ulici i platoa u ulici Svetog Mateja 15-47, a kao Vijeće gradske četvrti angažirani smo da se u sljedećoj godini započne obnova platoa Sv. Mateja 49-85, te čim prije i plato “Kineskog zida”.
U tijeku je opsežna obnova toplovoda koja će se odraditi na ljeto i koju provodi HEP, a za ljeto je planirana i obnova nadvožnjaka kod Supernove prema Buzinu, Velikom Polju. Nadalje, za 2023. godinu planirana je rekonstrukcija Sarajevske ceste, a za 2024. godinu rekonstrukcija kanalizacijske mreže u Jakuševcu.
Do kraja godine izgradnja osnovne škole u Jakuševcu trebala bi također krenuti, a u planu je izgradnja vrtića u Sloboštini, kao i područne škole u Buzinu, predviđa se i obnova križanja na SR Njemačke i Avenije Dubrovnik zajedno s križanjem kod Meštrovićeva trga, a u ovoj godini trebala bi krenuti i obnova pothodnika kod Kauflanda u Središću.
Nedavno je grad potpisao s HZMO-om ugovor o prijenosu zemljišta i nekretnina na grad za Domove za starije i nemoćne? Novi Zagreb ima Dom sv. Ana koji spada pod vašu GČ, ima li planova za izgradnju još jednog?
Razgovarali smo s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom još prošle godine (danas je to Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom), te je odgovor koji smo dobili da trenutno ne postoji mogućnosti financiranja novog doma za starije osobe, jer europski fondovi ne financiraju takve projekte niti ih je Grad Zagreb u mogućnosti sam financirati.
Ujedno je i veliki nedostatak radne snage u zdravstvu pa se postavilo i pitanja pronalaženja zaposlenika, a i druge gradske četvrti su po tom pitanju više zakinute od nas (Novi Zagreb – zapad, na primjer, nema nijedan gradski dom za starije osobe).
Iz toga smo zaključili da su trenutne mogućnosti izuzetno ograničene ali nadamo se da će se situacija promijeniti. Naš prijedlog je da se izgradi novi dom za starije osobe u jugozapadnom dijelu kvarta Travno, ako ništa drugo, barem da zacrtamo to kao dugoročnu viziju.
Iako su Dugave i Travno visoko urbanizirani kvartovi, pod vašu GČ spadaju i Buzin i Veliko polje koji su ipak dislocirani i dijelovi “gospodarskih zona”, koji su planovi za ta naselja?
Buzin i Veliko Polje svakako imaju drugačiju problematiku od ostalih kvartova. U procesu je izvlaštenje posljednje parcele za izgradnju vrtića u Velikom Polju, a to ujedno predstavlja i najveći dio problematike – neriješena imovinsko-pravna pitanja su kamen spoticanja većini projekata u oba naselja, ali i u Jakuševcu. Svakako ove godine želimo izgraditi dio nogostupa u Velikom Polju iz sredstava plana komunalnih aktivnosti, dok se u Buzinu planira uređenje kolnika i odvodnje u Buzinskom prilazu, ali i uređenje skretanja iz Buzinskog prilaza na Aveniju Većeslava Holjevca.
S obzirom na najavljenu izgradnju, koje škole i vrtići će se graditi na vašem području?
Ove godine trebala bi krenuti izgradnja nove osnovne škole u Jakuševcu u koju će se premjestiti postojeća Osnovna škola Fran Galović koja trenutno dijeli objekt s Osnovnom školom Dugave. U planu je da osnovna škola Dugave dobije i područni objekt u Buzinu. U Sloboštini se planira izgradnja dječjeg vrtića, dok je projekt dječjeg vrtića u Velikom Polju trenutno pri kraju s rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na posljednjoj parceli potrebnoj za izgradnju.
U kojem je stanju izgradnja pruge kroz Sarajevsku ulicu?
Rekonstrukcija Sarajevske ceste, po informacijama koje imam, planirana je za sljedeću godinu, 2023., a projekt bi trebao obuhvatiti izgradnju tramvajske pruge do ranžirnog kolodvora zajedno sa spajanjem Sarajevske ceste nadvožnjakom na zaobilaznicu i nastaviti dalje u smjeru Siska.
Spadate pod Dom zdravlja Centar, koliko ste zadovoljni zdravstvenom skrbi (pristupom i dostupnosti), te koje projekte imate tu u najavi?
S Gradskim uredom za zdravstvo (sadašnji Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom) smo prošle godine otvorili temu ambulante u Travnom. Naime, trenutna liječnica obiteljske medicine odlazi u mirovinu, a s obzirom na to da je prostor ambulante u njenom privatnom vlasništvu, s nadležnim uredom tražimo rješenje situacije.
Također, nedostaje nam 6 liječnika opće/obiteljske medicine na području gradske četvrti, a neki prostori postojećih ambulanti u gradskoj četvrti nisu adekvatni. Za sada pokušavamo pronaći prostore u vlasništvu Grada ili prostore koje bi Grad mogao preuzeti, a ako to neće dati rezultate, razgovarat ćemo o gradnji novih objekata.
Koji su planovi koji potpadaju pod vašu ingerenciju glede sanacije deponija Jakuševac?
Zatvaranje deponija, izmještanje servisno-operativnog centra na područje nove sortirnice i problem smrada kompostane najveći su problemi kojima se bavimo kroz ovaj mandat, ali na razini Grada.
Stavljanjem u upotrebu servisno-operativnog centra na Jakuševcu nova gradska uprava napravila je jasan iskorak k objedinjavanju svih segmenata gospodarenja otpadom pod Čistoću, kako više ne bi ovisili o vanjskim oporabiteljima koje smo skupo plaćali da zarađuju na našem otpadu. Time će se ostvariti goleme godišnje uštede od oko 50 milijuna kuna i otvoriti prostor za nove investicije, kao što je izgradnja nove sortirnice i zatvorene kompostane. Novom odlukom o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada usklađujemo se s EU regulativom i novim zakonom koji nas obvezuje da se usluga odvoza otpada mora naplaćivati po količini predanog miješanog komunalnog otpada, a time ćemo smanjiti količinu proizvedenog miješanog komunalnog otpada, što je preduvjet za zatvaranje deponija i time ćemo doseći europske norme zbog kojih smo do sada plaćali penale od 10-ak milijuna kuna godišnje jer razdvajamo jedva 36% otpada, a trebali bi biti bliže 55%.
Dodatni segment odluke je da ćemo spremnike za otpad maknuti s javnih površina i staviti pod kontrolu korisnika usluge. Trenutno pripremamo medijsku i edukativnu kampanju o novoj odluci, a o uspjehu kampanje i odluke ovisi koliko ćemo brzo moći zatvoriti deponij. Ključ uspjeha je u rukama svih nas – izbjegnimo stvaranje otpada u startu, preostali otpad razvrstajmo i zajedno ćemo zatvoriti deponij.
Kako ste zadovoljni zatečenim stanjem u Vijeću GČ kada ste preuzeli mandat?
Od početka mandata do sada situacija ide na bolje, sve brže komuniciramo s gradskim uredima, upoznajemo puno dijelova unutarnje strukture Grada i to nam omogućuje lakši i efikasniji daljnji rad. Očekivali smo da će stvari ići brže i jednostavnije, ali strukture u Gradu su trome, imaju svoje pisane i nepisane procedure koje polako mijenjamo na bolje i moderniziramo, te očekujem da ćemo za sobom ostaviti puno više sakupljenog znanja i promišljenih dugoročnih planova – onakvih kakvih bi voljeli da su i nas dočekali na početku mandata.
Lokalni problemi, iako su manji od onih državnih, izravno dotiču jako puno ljudi, kako ste zadovoljni suradnjom s građanima svojih kvartova?
Građani na žalost malo dolaze na dežurstva vijećnika u mjesnim odborima, ali svakako su pokazali izuzetnu spretnost s digitalnim oblicima komuniciranja i trudimo se biti na raspolaganju putem e-maila. Ostatak digitalne infrastrukture Grada Zagreba za komunikaciju vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti ‘zapeo’ je u ranim 2000-tima, te tome problemu pristupamo sustavno.
Naravno, moramo biti dostupni i za fizički kontakt čak i u doba pandemije, upravo zbog najugroženijih socijalnih skupina koje ne koriste digitalne alate, a važno je da se i njihov glas čuje, stoga ne odustajemo od koncepta dežurstava. Međutim, imamo u planu par ideja kako se dodatno približiti građankama i građanima te se nadam da ćemo ih kroz ovu i sljedeće godinu realizirati i time postaviti viši standard za rad mjesnih odbora i gradske četvrti u budućnosti.
Koje je stanje s realizacijom i provedbom projekta Plava potkova?
Plava potkova objedinjuje parkovne površine od parka Vjekoslava Majera, kroz nedovršene zelene površine uz SR Njemačke u Utrini i ispred Mamutice u Travnome, potom uz dom Sv Ana u Sloboštini i dalje prema zapadu do svog drugog kraka, Parka mladenaca.
Nastojimo sačuvati te površine od asfalta, planiramo tražiti raspisivanje natječaja za arhitektonsko-urbanistička rješenja tih površina, te ih potom izvesti etapno. Treba razmisliti i o integriranju prostora Velesajma, hipodroma i Bundeka u tu cjelinu, a to su sve pitanja koja nadilaze mjesne odbore i gradske četvrti. Jedna od ideja je da površinu ispod Mosta Mladosti na Bundeku uredimo kao skate park, te smo taj prijedlog napravili i za ovogodišnji plan gradnje komunalne infrastrukture, međutim nije usvojen. Usprkos tome, ne odustajemo tako lako, te se nadamo da taj projekt možemo realizirati iz sredstava gradske četvrti.
Kakva je situacija sa smećem u vašoj GČ?
Kao i u ostatku Grada, spremnici za otpad namijenjeni krajnjim korisnicima nalaze se na javnim površinama umjesto u smetlarnicima ili drugim privatnim površinama. Time ćemo se sustavno baviti novom odlukom o javnoj usluzi prikupljanja komunalnog otpada, međutim uočavam da je to dio složenijeg problema poimanja javnih površina – navikli smo da javne površine koristimo kao privatne, na njih postavljamo vlastitu imovinu poput osobnih automobila, kad smo lijeni propisno parkirati na malo udaljenijem mjestu, a spremnike za otpad koje smo zadužili i o njima preuzeli skrb od Čistoće ostavljamo na nogostupima i zelenim površinama.
Taj stav moramo promijeniti jer takvim nekulturnim svojatanjem javnog prostora ugrožavamo i zakidamo ostale sudionike u prometu, dodatno uništavamo prometnu infrastrukturu i dozvoljavamo da vrane i vjetar raznose otpad po gradu. Možemo bolje od toga, zaslužujemo bolje od toga.
Prema dosadašnjem iskustvo što bi trebalo promijeniti u načinu rada GČ kako bi on postao uspješniji i dostupniji građanima?
Digitalizacija rada vijeća svakako bi puno olakšala rad i dovela do bržih rezultata, ali nas i približila građankama i građanima. Nepojmljivo mi je da u 21. stoljeću odluke vijeća u papirnatom obliku putuju mjesecima poštom od ureda do ureda, ali tu praksu već sad mijenjamo. Pristup građanima voljeli bismo promijeniti na način da kroz aktivnosti okupljamo lokalnu zajednicu, npr. kroz zajedničke obilaske kvarta biciklima možemo brzo detektirati komunalne probleme i ostvariti kontakt s građanima iz cijelog kvarta umjesto samo kroz večernja dežurstva u uredima mjesnih odbora na koje rijetko tko dolazi.
