Tomaševićeva tajna veza s Crkvom i Bozanićem: Stric Ivo generalni je tajnik Biskupske konferencije BiH

Foto: Grad Zagreb

Tomaševićev stric Ivo generalni je tajnik Biskupske konferencije BiH i jedan od važnijih svećenika, a dio njihovih znanaca šali se kako bi ova obitelj mogla Zagrebu donijeti zanimljiv spoj – Tomašević kao Bandićev, a stric Ivo kao Bozanićev nasljednik.

Smiljan Tomašević bio je na glasu kao pravaš i suradnik Ruže Tomašić, a Tomaševićevi roditelji u mandatu Karamarka bili su donatori HDZ-a. Zbog te obiteljske anamneze čudno zvuče najave da bi mogao razmotriti ideju o povratku Trga maršala Tita, piše tiskano izdanje 7Dnevno.

Kako zasad stvari stoje, realizacija dijela projekata koji su slovili kao problematični u mandatima bivšega zagrebačkog gradonačelnika, pokojnog Milana Bandića, za novog zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića mogla bi se pretvoriti u odličnu odskočnu dasku kojom će oporaviti poljuljani rejting i napokon kritičarima dokazati da o svojem poslu ipak ponešto zna. Uskoro bi tako u funkciji trebala biti čuvena žičara na Sljemenu, koja je slovila kao jedna od posljednjih Bandićevih afera jer su na preplaćenom projektu poslove dobivali rođaci i kumovi. Rođaci, kumovi i vozači poslove su dobivali i na famoznom zagrebačkom Adventu, no Tomašević je i taj trend prekinuo te sa znatno manje kućica odradio podjednako korektan posao za kojim se ne vuku repovi. U znatno drugačijem ozračju od onoga iz Bandićeva doba, Tomašević se ovih dana na Kaptolu sastao sa zagrebačkim nadbiskupom, kardinalom Josipom Bozanićem. 

Foto: Grad Zagreb

Uhodani posao

Riječ je o prvom sastanku od početka Tomaševićeva gradonačelničkog mandata, a kao što je rečeno iz Zagrebačke nadbiskupije, susret se odvio u Bozanićevu uredu te su na njemu, osim gradonačelnika, bili i njegov zamjenik Luka Korlaet, pročelnica Ureda gradonačelnika Martina Jurišić, kao i viša stručna savjetnica i glasnogovornica Dinka Živalj. S druge, ‘crkvene’ strane, sastanku su se odazvali generalni vikar i moderator Nadbiskupskog duhovnog stola, mons. Tomislav Subotičanec, i biskup vikar za pastoral, kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola Marko Kovač, kao i predstojnik Ureda nadbiskupa zagrebačkog Tomislav Buntak. 

Kako prenosi tiskano izdanje 7Dnevno, kako su se uspješno dogovarali s Bandićem, tako su se crkveni oci sada korektno dogovorili i s Tomaševićem pa je izražena obostrana želja za nastavkom suradnje između Grada i Nadbiskupije, premda nije posve jasno na koju se suradnju misli jer je dosad s obje strane vladao muk, no izgleda da se u Zagrebu u tom pogledu okreće jedna nova stranica. Kako je rečeno s Kaptola, naglasak planiraju staviti na projekte za opće dobro građana Zagreba, s posebnim naglaskom na brigu za potresom pogođene građane, kao i one koji su pogođeni posljedicama koronakrize i poskupljenja životnih troškova. Da Tomašević doista ne misli biti ideološki zaslijepljen, iako će mnogi reći da Crkvu mrzi, jasno je i iz toga što je nedavno Grad Zagreb promptno reagirao te svećenicima sa Svetog Duha obećao podmiriti razliku u cijeni plina koju su dobili za pučku kuhinju koju franjevci volonterski vode.

Foto: Facebook

Izgleda da su Tomaševića i Bozanića zbližili slični problemi pa su se tako tijekom susreta uz ostalo dotaknuli tema koje se odnose na izazove u obnovi nakon potresa, a suprotno očekivanjima, bilo je govora i o osiguranju prostora za okupljanje vjernika u onim župama koje još nemaju crkve, pa nije nemoguće da se nova lijevo-zelena zagrebačka vlast u dogovoru s Bozanićem upusti u gradnju novih sakralnih objekata po gradu. Za razliku od Bandića koji je stasao u SDP-u i Komunističkoj partiji i koji je u rodnoj Hercegovini bio sklon toj strani i toj političkoj agendi, Tomašević zapravo, obiteljski gledano, s crkvenim ocima ima znatno više doticaja pa je stoga možda i s Bozanićem lakše pronašao zajednički jezik, iako se nerijetko po Zagrebu spekuliralo kako je Bandićev i Bozanićev odnos interesni te da djeluje po principu one stare narodne “ruka, ruku mije”

Poznata obitelj

Kao što je poznato, prenosi tiskano izdanje 7Dnevno, Tomaševićev otac Smiljan poznati je konzervativac i gorljivi desničar, dragovoljac Domovinskog rata i član niza veteranskih udruga koji je surađivao s Domovinskim pokretom. Prije osnutka te stranke Smiljan Tomašević bio je na glasu kao pravaš i suradnik bivše europarlamentarke Ruže Tomašić, a uz to, Tomaševićevi roditelji u mandatu Tomislava Karamarka našli su se na listi HDZ-ovih donatora. Tomaševićeva oca povezivalo se i s Projektom Domovina koji je osnovala Željka Markić pa baš zbog te obiteljske anamneze u najmanju ruku neobično zvuče Tomaševićeve najave da bi mogao razmotriti ideju o povratku Trga maršala Tita. Zgodno je podsjetiti i na to da je Tomaševićev stric Ivo generalni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, riječ je o svećeniku koji slovi kao jedna od najvažnijih osoba u crkvenim strukturama susjedne Bosne i Hercegovine, a kada se Tomašević kandidirao za gradonačelnika, dio njihovih znanaca šalio se kako bi ova obitelj mogla Zagrebu donijeti zanimljiv spoj – Tomašević kao Bandićev, a stric Ivo kao Bozanićev nasljednik. Taj scenarij zasad nije realan, no zato je izgledno to da bi novi zagrebački gradonačelnik svojim sugrađanima mogao riješiti probleme koji se odnose na gospodarenje otpadom. Drobilice za glomazni otpad koje je Tomašević najavljivao od lanjskog ljeta nedavno su stigle na Jakuševac, za njih je Grad platio šest milijuna kuna te se očekuje da će one riješiti problem glomaznog i građevinskog otpada, međutim, na to će ipak trebati pričekati neko vrijeme jer još čekaju dozvolu za početak rada. Prva dozvola je ishođena početkom godine i odnosi se na SOC Jakuševac i obavljanje djelatnosti oporabe neopasnog otpada postupcima R12 i R13 i zbrinjavanja neopasnog otpada postupcima D13 i D15. Druga dozvola, koja je u postupku, odnosi se na obavljanje djelatnosti oporabe otpada mobilnim uređajem za obradu otpada na lokaciji SOC Jakuševac, a kako tvrde iz Grada, drobilica s radom neće početi sve dok se ne ostvare svi zakonski uvjeti za to. 

Nema dozvola

Inače dozvolu za početak rada Grad treba izdati sam sebi, točnije, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje dozvolu izdaje Zagrebačkom centru za gospodarenje otpadom u čijoj su ingerenciji drobilice, ali propisi nabave drobilica su takvi da postupak ishođenja dozvola nije mogao početi prije nego što su drobilice dostavljene na lokaciju. Treba u kontekstu ove priče podsjetiti da je Zagrebački centar za gospodarenje otpadom kojim upravlja Igor Zgomba nabavu drobilica pokrenuo u svibnju 2020. godine s idejom da se taj projekt realizira najkasnije do travnja ove godine, za drobilice je u tom periodu osigurano 50 posto sredstava iz europskih fondova uz pomoć Ministarstva gospodarstva, za što je ugovor potpisan lani u veljači. Kako Grad dobiva povrat novca tek nakon kupnje drobilice, a ukupan trošak bio je šest milijuna kuna, tako resorni ministar Tomislav Ćorić Gradu uskoro mora proslijediti tri milijuna kuna. “Prijašnja, Bandićeva uprava nije htjela donijeti odluku o tom natječaju, nego su je držali u ladici”, tvrdio je ljetos Tomašević kada su mu spočitavali da drobilice nisu njegov, nego nezavršeni projekt pokojnog gradonačelnika kojega je aktualni gradonačelnik prozivao zbog toga što je zbrinjavanje otpada dodjeljivao privatnicima. To je izazvalo polemike između Tomaševića i C.I.O.S. grupe, a gradonačelnik je lani u lipnju donio odluku o poništenju natječaja za zbrinjavanje glomaznog otpada na kojem su konkurirale dvije tvrtke, uključujući i C.I.O.S. Petra Pripuza. U to doba Tomašević se odlučuje za nabavu dviju drobilica navodeći da će Grad ono što je dosad plaćao oko 90 milijuna odsad plaćati znatno manje te da će na taj način uštedjeti oko 30 milijuna kuna. 

Photo: Borna Filic/PIXSELL

Natječaj za nabavu drobilica, a kao najpovoljnija ponuda ispostavila se ona tvrtke Lager Bašić iz Donjeg Stupnika u vlasništvu Milenka Bašića, poznatog iz afere Vjetroelektrane. Kako zasad stvari stoje, Tomaševiću bi problem mogla predstavljati lokacija na koju kani smjestiti drobilice. Trenutno je određena samo ona u jakuševačkom Servisno-operativnom centru, gdje se posljednjih tjedana glomazni otpad skladišti u natkrivenom skladištu koje je sagrađeno u Bandićevoj eri, a koje godinama nije bilo u funkciji. Krupni otpad trebao bi se drobiti na SOC Jakuševcu, a kao moguća lokacija spominje se i prostor Diokija na Žitnjaku, gdje je najavljena gradnja sortirnice, no ne treba zaboraviti da su ondje protiv otvaranja odlagališta otpada građani prosvjedovali još 2018. 

Vječni problem

Nedavno je zagrebački gradonačelnik prilično nervozno reagirao nakon što su ga novinari, pozivajući se na tvrdnje udruga građana, upitali nastavlja li Bandićeve projekte u segmentu gospodarenja otpadom pa je tako rekao da on, za razliku od svojeg prethodnika koji je planirao graditi spalionicu, nastoji uspostaviti pošten sustav u kojem će građani plaćati prema tome koliko otpada proizvode i kojim će se vrijedne sirovine reciklirati, a onda i prodavati. Iako to doista možda i jest točno, riječ je o projektu koji je pokrenuo Bandić, ali i projektu kojem se Tomašević iz opozicije žestoko opirao. Naime, uz izgradnju centra za gospodarenje otpadom na Resniku, što je Bandić najavljivao 2018., Tomašević je najavio gradnju dvaju objekata koji bi Zagrebu trebali omogućiti rješenje problema s gospodarenjem otpadom, prvi se odnosi na veliku sortirnicu na Diokijevu zemljištu na Žitnjaku, što je Bandićev projekt iz 2019. koji je počeo kupnjom zemljišta vrijednog više od 25 milijuna kuna te je pokrenut proces izrade projektne dokumentacije.

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Drugi Bandićev projekt koji bi Tomašević trebao okončati jest kompostana koja je predviđena Planom iz 2018., a tada se zbog protivljenja stanovnika Zagreba kao alternativa predlagala Novska. Po čemu su Tomaševićeve ideje drugačije od Bandićevih, zasad nije posve jasno niti je jasno zbog čega on zazire od toga da prihvati činjenično stanje da doista nastavlja projekte koje je počeo njegov prethodnik, no na nešto drugačiji i transparentniji način. 


Komentari