‘TO NISU KRŠĆANSKE VRIJEDNOSTI’ Žena koja je ustala protiv molitelja: ‘Poštujem svakoga tko je vjernik’

Foto: Zagreb.info

Stotinjak metara od zagrebačkih molitelja, s druge strane adventskog parka, simbolično ili ne, na Trgu bana Josipa Jelačića, umjetnica Arijana Lekić Fridrih održala je participativni performans “Tiha misa” kao reakciju na molitvu krunice inicijative „Muževni budite“.

Kaže kako nije vjernica već agnostkinja (agnostik niti vjeruje da bog postoji, niti vjeruje da bog ne postoji, op.a.) koja vjeruje u razliku između dobra i zla i da treba činiti dobro.

“Poštujem svakoga tko je vjernik ili vjernica. Nemam nikakav problem s tim, dapače. Ne želimo uvrijediti ničije vjerske osjećaje, ali ovo što se događa na trgu zapravo i nema veze s organiziranom religijom. Tu se radi o skupini muškaraca koji se eto identificiraju kao vjernici i bore se se za neke iznimno zastarjele patrijarhalne vrijednosti” rekla nam je u razgovoru.

Sudionici performansa imali su na glavi krune od žice nalik kruni od bodljikavog trnja, koju su rimski vojnici stavili Isusu oko glave tijekom muke.

Foto: Zagreb.info

“Simbolika je zapravo žrtava. S obzirom da smo se mi svojim rado referirali na to da ovakva vrsta poruka za koju smatramo da je zapravo neki novi način prenošenja govora mržnje upakiranog u neku vrstu molitve. Obzirom na broj žrtava femicida koji je dostigao čak 13 žena ove godine. Od 2020. čak 1709 žena je nazvalo nacionalni telefon za prevenciju nasilja u obitelji i ove godine je ogroman porast pokušaja samoubojstava među djevojčicama” objasnila je.

Zato joj vrsta poruka koju molitelji šalju u javnom prostoru na glavnom gradskom trgu nije primjerena.

“To je govor mržnje. Ono što nas zanima je kad oni kažu da žele postići muško glavarstvo unutar obitelji je na koji način ga planiraju postići. Kako?”, poručuje.

Foto: Zagreb.info

Kaže kako nije ni očekivala da će se na performansu pojaviti više od desetak ljudi koliko ih je ukupno bilo.

“Mi ćemo pratiti ove mise i dalje dok se nešto ne promijeni. Dok se ne promijeni poruka tih molitvi ili dok se prestane izdavati dozvola na glavnom gradskom trgu. Dok se malo ne obrati pozornost za što se konkretno moli i to su neke vrednote koje su protuustavne. Željeli smo napraviti jedan rad s kojim ćemo skrenuti pozornost na to za što se moli. Nije nam bilo bitno koliko će ljudi doći. Ja mislim da to uopće nisu kršćanske poruke. Mi vodimo dijalog o pobačaju s nekim iznimno desnim političkim opcijama u državi po pitanju pobačaja, ali ovaj dio glavarstva u obitelji i muškog preuzimanja odgovornosti za sve odluke u obitelji uključujući odluku o pobačaju to nije kršćanska vrijednost” zaključila je umjetnica Arijana Fridrih Lekić.

Foto: Zagreb.info

Uz još nekoliko žena na performansu je sudjelovalo i nekoliko mladih muškaraca.

“Došao sam zato što se slažem sa stavovima koje promiče ova akcija. Nije da mi nešto smeta nego sam došao izraziti mišljenje koje se ne slaže s mišljenjem ljudi koji se nalaze tamo preko puta adventskog parka. Da bi muškarac trebao biti glavni u svemu i patrijarhat i  da bi muškarac trebao imati svoju moć. Mislim da se ljudi koji se tamo mole zalažu za te stvari. Ja pak mislim da bi trebalo bi biti ravnopravno” rekao nam je ovaj mladić koji nije želio da ga spominjemo imenom.

Bila je tu i Sara koja kaže kako nije vjernica.

“Mislim da je jako važno upozoriti na opasnost od ovakvih otvorenih molitvi za patrijarhat, za društvo u kojem su muškarci ti koji odlučuju, u kojem žene nemaju ravnopravno pravo glasa. Mislim da je to jedan veliki trend u hrvatskom društvu, velike klerikalizacije društva, povratka nekih starih doba iz kojih smo se nadali da smo se izvukli. Povratak u doba u kojem žena nije ravnopravna, u kojem ne može donositi odluke i odgovarati za svoje postupke u kojem je muškarac taj kojeg se sve pita” objasnila je Sara.

Foto: Zagreb.info

Uoči samog performansa umjetnica je poslala i priopćenje.

„Tiha misa“ je skupna intervencija umjetnice Arijane Lekić Fridrih koja nastaje kao reakcija paralelnu inicijativu „budimo muževni“, odnosno na nedavno intenziviranu re-tradicionalizaciju (navodno) sekularnog hrvatskog društva koju provode muškarci klečeći i moleći svake prve subote u mjesecu na glavnim trgovima raznih gradova u Hrvatskoj, uključujući i Zagreb. Muškarci, nesigurni u trenutno stanje patrijarhata, glasno mole na trgovima „pokušavajući reafirmirati itekako narušen tradicionalni i jedini ispravni koncept muževnosti“. Pojavili su se tako muškarci koji su odlučili redovitim javnim okupljanjima uslišiti svoje molitve o preuzimanju „odgovornosti u svojim obiteljima kao rješenje (među ostalim) problema pobačaja“. Arhaični modeli rodnih podjela i društvenih uloga, a pogotovo ovakvih koje se oslanjaju na neupitne i iskljuučivo muške „glave obitelji“ došli su glave prevelikog broja žena u ovome društvu da bismo zanemarili budućnost koju ovi muškarci nameću. Građansko društvo temeljeno na jednakosti nema taj luksuz ignoriranja ovakvih inicijativa koje zazivaju uspostavu i veću „vlast“ glavara i poglavara u obitelji te koje time propagiraju arhaične modele patrijarhalnog nasilja. Problem tzv. glavarstva muškaraca očituje se u porastu statistike vezane uz zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena. Naime, uz čak 14 slučajeva femicida u 2022. godini, podsjećamo i na činjenicu da je ovog tjedna Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja izvijestio da je od studenoga 2020. godine do danas primio 1709 poziva žrtava rodno uvjetovanog nasilja. Ne želimo da na ovaj način „muškarci preuzimaju odgovornost u svojoj obitelji“, ne samo po pitanju pobačaja, već i po bilo kojem pitanju koje vodi do nejednakosti, diskriminacije i, u konačnici, do zlostavljanja žena” piše u priopćenju.

Foto: Zagreb.info
Foto: Zagreb.info

Biografija umjetnice:

ARIJANA LEKIĆ FRIDRIH rođena je u Zagrebu gdje živi i radi. Završila je studij Filma i videa na Umjetničkoj akademiji u Splitu te studij Filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2002. do 2009. godine radi kao scenaristica dokumentarnog serijala “Direkt” u produkciji Fade In-a i HRT-a. Režirala je dva kratka dokumentarna filma, “Online” i “Parada” te jedan srednjemetražni film “Ispočetka”. Posljednjih šest godina radi na multimedijalnom web projektu “Od5Do95”. Redovito izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu.

 

 

Komentari