Tipična zagrebačka priča: Kakva je prava pozadina radova na Trešnjevci?

Jurica Galoic/PIXSELL

U studenom ove godine, na livadi iza hotela Panorama – Munjarski odvojak – okupilo se 200 – tinjak stanovnika Trešnjevke. Tamo još od kolovoza kopaju bageri, a nitko od nadležnih nije građanima jasno kazao o čemu se radi. Spornom livadom  nekada je prolazio legendarni Samoborček, a danas je Trešnjevčani nazivaju svojim “dnevnim boravkom”.

Upravo zbog toga, stanovnici kvarta poslali su i prijedlog za izmjenu GUP-a da se cijela livada proglasi Z1 zelenom zonom, a gradski zastupnik Tomislav Tomašević tada je otkrio kako kruže informacije da se livada raskopava kako bi se napravila pristupna cesta i parkiralište za novu zgradu.

Ogorčeni stanovnici Trešnjevke, pak, tvrde kako im nije u cilju zaustaviti gradnju nove zgrade, nego osvijestiti Grad o nužnoj potrebi sportsko – rekreativnog sadržaja, a jedna od njihovih ideja jest i biciklistička staza koja bi se protezala trasom Samoborčeka.

Nova zgrada koja se treba izgraditi na susjednoj čestici (555/2) u vlasništvu je tvrtke Munis d.o.o. Ova tvrtka ima ishođenu građevinsku dozvolu za izgradnju zgrade +9 etaža i -2 etaže, međutim svjetlo sumnje baca podatak kako je građevinska dozvola za izgradnju zgrade izdana, unatoč činjenici da čestica nema riješenu pristupnu cestu i komunalnu infrastrukturu, stavke koje su neophodne za izdavanje dozvole.

Uvidom u izvođača radova na Munjarskom odvojku, primjećuje se još jedan sporan detalj – izvođač radova je tvrtka sestra tvrtke Munis – GIP Pionir, tvrtka već poznata javnosti. Naime, ista tvrtka nerijetko je dobivala vrijedne projekte na natječajima Grada Zgreba, a ujedno je i gradila zgradu u Bužanovoj ulici u kojoj gradonačelnik ima stan.

GIP Pionir i Pimont grupaciju čiji je dio, zajedno s tvrtkom Munis, USKOK je dva puta povezao sa sumnjivim poslovima Milana Bandića i njemu bliskih ljudi. Naime, tijekom istrage USKOK je posumnjao da gradonačelnik ima više nekretnina koje nisu upisane na njegovo ime, a stanove su gradile tvrtke iz navedene grupacije.

Sportsko – rekreacijska zona

Problematična je i činjenica da se Munjarski odvojak nalazi u GUP-om predviđenoj R1 zoni,  na prostoru današnjih teniskih terena. Zona R1 odnosi se na sportsko – rekreacijsku zonu s mogućom gradnjom. Moguća gradnja pretpostavlja, naravno, sportske objekte.

Gradski zastupnik Tomislav Tomašević uputio je upit Gradskom uredu za prostorno uređenje u kojem moli očitovanje o radovima koji su u tijeku na Munjarskom odvojku. U odgovoru zastupniku Tomaševiću navodi se izgradnja komunalne infrastrukture, parkiralište sa 22 mjesta, rekonstrukcija Munjarskog puta i odvojka, pješačka i biciklistička staza, a na upit o mogućnosti izgradnje ceste – pročelnik Dinko Bilić odgovorio je kako Grad Zagreb nema u planu izgradnju iste, u 2017. godini.

Međutim, na molbu za očitovanjem Vijeća gradske četvrti Trešnjevka, odgovor je ipak drukčiji. Naime, u ovom odgovoru se navodi se parkiralište, komunalna infrastruktura, pješačka i biciklistička staza te se u očitovanju zaključuje kako će, završetkom izgradnje dijela ulice Munjarski put i odvojak, iste biti povezane na širu prometnu mrežu preko Metalčeve ulice, da bi se u konačnici  Munjarski put spojio na Krapinsku ulicu na zapadu.

“Osnovna je namjena pristup postojećim i novoplaniranim zgradama.“, zaključuje se u očitovanju koje potpisuje pročelnik Dinko Bilić.

Pogodovanje privatnim interesima?

Inače, čestica 555/2 na kojoj se treba izgraditi privatna zgrada +9 etaža i -2 etaže  javnosti je postala poznata još u ožujku 2009. godine kada je gradonačelnik Bandić potpisao zaključak o nagodbi prema kojemu Grad mijenja zemljišne parcele (555/2) s tvrtkom Pižole d.o.o., koja stječe nekretnine u Metalčevoj ulici na Trešnjevci, koje je Grad procijenio na 1,3 milijun eura. Zatim ova tvrtka navedeno zemljište prodaje tvrtki Leone ulaganja.

Tvrtka Leone ulaganja potom u siječnju 2010. prodaje te iste nekretnine za 2,9 milijuna eura. U to vrijeme Petar Pripuz bio je osnivač tvrtke Leone ulaganja, što znači da je zaradio 1,6 milijun eura više od iznosa na koji je Grad Zagreb pristao kad je mijenjao zemljište.

Današnji vlasnik čestice je, kako je gore spomenuto, tvrtka Munis d.o.o. koja je danas dio Pimont grupe, a bila je dijelom Lastovska projekta. Zanimljivo, direktor Lastovska projekta do 2011. godine bio je Petar Pripuz, a 2011. ga je na toj funkciji, u Lastovska projektu, naslijedila Gordana Rožić – trenutna direktorica tvrtke Munis.

Podsjetimo, Bandić i Pripuz nikada nisu krili blisko prijateljstvo koje je godinama bilo čvrsto, no s vremenom je oslabila. Osim što Bandića više ne brine Pripuz i njegovi poslovi s otpadom, dok ga oporba i građani po tom pitanju sve više pritišću, sasvim je izgledno da gradonačelnik više ne vlada metropolom. Teško se ne upitati stoji li iza rušenja Milana Bandića Pripuzova želja da sam sebe izbavi od afera i grijeha kojima ga se tereti ili pak, Bandić ne zna kako gospodariti otpadom?

Zvuči kao tipična zagrebačka priča u kojoj se nekome pogoduje na uštrb interesa građana? Procijenite sami.

Također, prema najnovijim informacijama, zagrebački gradonačelnik iscrpio je sve mogućnosti žalbe, a “za vratom” mu puše porezna inspekcija, ali i Ministarstvo financija. Po svemu sudeći, pitanje je kada će zagrebački gradonačelnik pasti i koga će sve povući sa sobom.


Komentari