Švicarski portal IQAir koji objavljuje podatke o kvaliteti zraka diljem svijeta smjestio je Zagreb među prva tri grada s najzagađenijim zrakom. Prednjače samo pakistanski Lahore i indijski Delhi, a susjedno Sarajevo odmah je iza Zagreba, znači na četvrtom mjestu. Slijede ga Mumbai i Karachi.
Podsjetimo, u zadnjih tjedan dana, glavni grad često se našao na listi najzagađeniji, temeljem ovog portala, no profesorica Zvjezdana Bencetić Klaić sa zagrebačkog PMF-a u pitanje je dovela točnost tih podataka jer, kako navodi, koristi njoj nepoznatu mjernu postaju u Travnom. Istaknula je kako su korištena i dva mjerna mjesta od državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka koji su sigurno profesionalno prikupljani i održavani, ali najviše podatke pokazuje ova u Travnom za koju nije jasno tko je održava i kako radi.
Iz tog razloga provjerili smo kakvu kakvoću zraka bilježe državne mjerne postaje. Tamo stoji kako je u posljednjih sat vremena zrak u Zagrebu ocijenjen lošim na mjernoj postaji na Miramarskoj dok je izuzetno loš ocijenjen onaj kod Jakuševca. Za ostale postaje stoji kako nema dovoljno podataka, a iste iz sata u sat i sami možete provjeriti ovdje!
Savjeti iz Štampara
Podsjetimo, iz NZZJZ-a Andrija Štampar ranije su naveli kako je tijekom zimskih mjeseci uobičajena pojava smanjene kvalitete zraka zbog povišenja koncentracije lebdećih čestica u zraku. Uzroci su brojni, kao npr. veći broj kućnih i industrijskih ložišta, cestovni promet, vremenski uvjeti i sl.
“Kratkoročno onečišćenje zraka lebdećim česticama, uobičajeno za ovo doba godine, ne predstavlja značajnu ugrozu za zdravlje ljudi. Ipak, u cilju smanjenja rizika na zdravlje, u preventivnu svrhu dajemo sljedeće preporuke za osjetljive skupine građana, kako bi prilagodili svoje dnevne aktivnosti trenutnom stanju kvalitete zraka”, naveli su tada pa savjetovali da se izbjegavaju dugotrajne i intenzivne tjelesne aktivnosti na otvorenom zraku, posebno uz prometnice, i to za sljedeće skupine građana: djecu, trudnice, osobe starije životne dobi, osobe oboljele od kroničnih bolesti na razini dišnog i/ili srčano-krvožilnog sustava, osobe narušenog imunološkog odgovora i osobe koje konzumiraju duhan i duhanski srodne proizvode (pušači i pasivni pušači), primjena propisanih lijekova za osobe s akutnim i kroničnim simptomima te traženje savjeta liječnika primarne zdravstvene zaštite u slučaju pogoršanja ili produljenoga trajanja simptoma na razini dišnog ili srčano-krvožilnog sustava, izbjegavanje nepotrebne dodatne izloženosti respirabilnim česticama iz drugih izvora, poput pušenja, korištenja kemikalija, ljepila, boja, lakova i sl., korištenje sredstava javnoga gradskog prijevoza, izbjegavanje/smanjivanje grijanja na kruta goriva, zaključili su.
