“Tu sam gotovo svaki tjedan, ali da nema ovoga blagdana, nečiji bi pokojnici zauvijek bili zaboravljeni” govori Jadranka Hrvoj, koja je jučer na Mirogoj došla s unučicama. Na tisuće i tisuće vjernika blagdan Svih svetih provelo je na grobljima na kojima počivaju njihovi najmiliji. Ostavljali su svježe cvijeće, palili lampaše i svijeće, neki su jednostavno u tišini sjedili pokraj počivališta svojih pokojnika. Drugi su, pak, došli na groblje kako bi sudjelovali na jednoj od svetih misa. Rijeke ljudi u metropoli počele su se slijevati još na središnjem gradskom Trgu, gdje je bio početak kolone u kojoj se čekao organizirani prijevoz do središnjega gradskog groblja. Dostojanstveno i u duhu blagdana Svih svetih bilo je i u drugim gradovima Lijepe Naše.
“Puno mi znači ovaj dan. Prije svega jer je državni blagdan i neradni dan, a to znači da mogu u miru posjetiti grobove svojih prijatelja i obitelji jer već dugo ne živim u gradu pa mi više nije na dohvat ruke dolaziti onoliko često koliko bih željela” govori Ana Vajdić. Šetnja Mirogojem na Sve svete izgleda donekle i kao središte edukativno-turističke atrakcije. Dok bake i djedovi svojim unucima objašnjavaju zašto su tu, kako se trebaju ponašati i dok ih uče moliti, mogu se vidjeti i stranci koji su, u pratnji domaćega stanovništva došli vidjeti naše običaje, piše Večernji list.
“Pokušavamo svoje unuke od malih nogu naučiti da je bitno ne zaboraviti svoje pokojne jer, baš kao što su se naši stariji brinuli za nas, mi se sada moramo za njih” govori J. Hrvoj.
Unatoč posebnoj prometnoj regulaciji i uvođenju izvanrednih autobusnih linija ZET-a, gužvu je bilo teško izbjeći. Već na Kaptolu, odakle je ZET-ov autobus “kupio” putnike za Mirogoj, stvarao se prometni čep. Bilo je toliko vjernika da ih je i nakon dva dupkom napunjena autobusa, koja su došla jedan za drugim, ostalo na autobusnoj stanici za barem još dva. Stoga su se neki odlučili i na šetnju. Na Mirogoju, pak, ništa manja gužva. Iako su prometni redari regulirali promet, Bijeničkom cestom na južnoj strani groblja i pješaci su jedva prolazili, a kamoli poneki zalutali vozač automobila. Cijela je ulica bila “načičkana” štandovima s cvjetnim aranžmanima i svijećama, a čest prizor bili su i kestenjari koji kažu da su već tradicionalno na Mirogoju za Sve svete.
“Dok smo bili djeca, dolazili bismo dan-dva ranije na groblje kako bismo sve očistili i položili cvijeće. Ovi štandovi dobro dođu svima koji se na groblju pojave pet do dvanaest” govori Jadranka Hrvoj te dodaje kako joj je veći problem od gužve osjećaj da svake godine cijene cvijeća i svijeća rastu. Međutim, objašnjava J. Hrvoj, ne mogu si više svi priuštiti luksuz pa dolaziti danima ranije po svijeće i cvijeće kada su najpovoljnije.
Jedan od omiljenih trenutaka brojnih vjernika na blagdan Svih svetih jest tradicionalna blagoslovna molitva koju nakon svečane svete mise u 16 sati predvodi kardinal Josip Bozanić kod Središnjega križa na Mirogoju. I sva druga gradska groblja, od Markova Polja, Brezovice, Miroševca do Kašine i Odre, jučer su bila sva u cvijeću, a večernji prizori u kojima su vidljive samo svijeće, posebno su bili dostojanstveni. Sjećanje na preminule nije se obilježavalo samo na grobljima. Na jednoj od “najsvetijih” gradskih točaka bilo je poprilično prometno, posebice u noći na Sisvete. Tako su vjernici Kamenita vrata, na čijem se ulasku stvorio red, osvijetlili svijećama, kojih je jučer bilo više nego inače.
“Današnji dan ne predstavlja mi sjećanje na mrtve, nego slavljenje života jer su naši najmiliji sada življi nego inače” protumačila je učenje Katoličke crkve Krunka Mraz. Da vjernici diljem države zaista drže do blagdana Svih svetih, pokazalo se na svim grobljima. Istrane ni ružno vrijeme, jako jugo i kiša nisu spriječili da dan provedu u molitvi i obilasku groblja. Vrvjelo je vjernicima i na riječkom Trsatu, i na pulskome Monte Ghiru, i na splitskome Lovrincu, i osječkom groblju Retfala, i na sisačkom Viktorovcu… Iako je jučer bio “udarni dan” za obilazak groblja, i danas će na mnogima od njih, s obzirom na to da je Dušni dan, biti gužva. Također, svuda gdje se svete mise nisu održale jučer, održat će se danas.
