Moderno sveučilište u Zagrebu danas slavi 146. rođendan, a studentima nije do čestitki: ‘Profesori ne koriste mail, a školarine su previsoke’

Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Moderno sveučilište u Zagrebu vuče korijene iz 1669. godine, a u suvremenom smislu otvoreno je 19. listopada 1874. godine pod nazivom Sveučilište Franje Josipa I. Tako se upravo na današnji dan obilježava čak 146 godina od postanka modernog sveučilišta. Otvorio ga je ban Ivan Mažuranić, a prvi rektor bio je kanonik Matija Mesić, koji je predavao povijest.

Sveučilište se isprva nalazilo u staroj zgradi gimnazije na Katarininom trgu i imalo je tri fakulteta: Bogoslovni, Pravni i Mudroslovni (filozofski). Ukupno je bilo upisano 205 studenata, od toga 7 na Bogoslovnom fakultetu, 175 na Pravnom i 23 na Mudroslovnom. Rektorat Sveučilišta preselio se u današnju zgradu ispred HNK tek 1882. godine, a dotad je u toj zgradi bila tvornica duhana.

Danas je Zagreb grad s najviše studenata i fakulteta, a mi smo se povodom obilježavanja današnjeg dana zapitali koji su aktualni problemi studenata i koliko su Sveučilišta u Zagrebu zaista moderna.

“Problem na mom fakultetu je loša komunikacija između studenata i službenog osoblja fakulteta, odnosno referade, a često se događa da i profesori ne odgovaraju na mailove. Kako studiram na Pravnom fakultetu nedavno smo imali i prosvjed zbog povećanja cijena ECTS bodova za izvanredne studente bez ikakvog opravdanog razloga i ranije najave. Potrebna je bolja komunikacija profesora i referade sa studentima, pravovremeno obavještavanje o svim promjenama u izvođenju nastave, plaćanjima školarine i svemu što utječe na kvalitetu studiranja” požalila nam se studentica pravnog fakulteta Jadranka.

“Profesori ne odgovaraju na mailove, pogotovo kad imamo neki problem se ne zauzimaju za nas da to riješimo” prokomentirao je student fizioterapije Marin.


“Mislim da imamo previše kolegija, te da se uči puno nepotrebnog sadržaja kojeg profesori ubacuju samo da bi upotpunili satnicu. U velikom broju predmeta se ponavlja gradivo iz drugih kolegija ili je potpuno nebitno.” izjavila je studentica Janja na Katoličkom veleučilištu.

“Loša organizacija u nastavi, odnosno premalo terena i suradnje s hrvatskim i stranim tvrtkama, koji bi nam koristile u primjeni znanja i kao podloga za buduće zapošljavanje, su glavni problemi na RGN-u ” rekao nam je Ivan, student naftnog rudarstva.

Komentari

loading...