Ministar zdravstva Vili Beroš objavio je u četvrtak sve detalje reforme zdravstvenog sustava. ”Tjednima smo sjedili i analizirali disfunkcionalnosti u zdravstvu koje su dolazile do nas, često iz medija, na čemu vam zahvaljujemo”, rekao je na početku Beroš i dodao da da je ”promjena i više nego nužna”.
“Želimo promijeniti paradigmu. Sada smo orijentirani prema sofisticiranom liječenju terminalnih bolesti. Rezultati nisu dobri, a trošak je golem. Želim se okrenuti prema prevenciji”, rekao je.
Dva segmenta reforme
Reforma ima dva glavna segmenta. ”Osnovni specifični cilj je jačanje primarne zdravstvene zaštite. Primarna zaštita sada ne vrši svoju ulogu onako kako bi trebala. Tome nisu krivi liječnici obiteljske medicine, koji su često pretrpani poslom. Naglasak je na preventivi i ranom otkrivanju bolesti, a obiteljska medicina mora biti naš adut. Drugo je reorganizacija bolnica. Ovo je prevelik broj bolnica na naš broj stanovnika”, kaže Beroš i dodaje da je važno pitanje ljudskih resursa te da je potrebno nadoknaditi broj specijalista.
“Ova administracija sluša sve vaše kritike, ali one utemeljene, argumentirane”, rekao je i pozvao građane da sudjeluju u javnoj raspravi. “Pozivam da se okanimo politikantstva, kritike kao kritike. Da se okrenemo promišljanju zdravstvene budućnosti. Mi smo se ovog posla ozbiljno primili”, rekao je i dodao da se javno savjetovanje produžuje do 5. studenog. Kazao je i da želi i da se građani aktivnije uključe pa će ih zbog toga u anketama ispitivati što misle o zdravstvenom sustavu.
Poptuna reorganizacija sustava
Reorganizacija zdravstvenog sustava je ključni element se ovom reformom želi postići, kaže. ”Na razini primarne zaštite treba se pružati najveći opseg zdravstvenih usluga, u njoj treba raditi najveći broj profesionalaca, trebaju biti dostupni pacijentima. Sekundarne su bolnice, tercijarni klinički bolnički centri”, rekao je i dodao da se ljudi trebaju odazivati na preventivne sistematske preglede.
Kada je riječ o Imunološkom zavodu, otkrio je da mu je ”dom” pronađen u Rugvici, a dodao je i da je otvoreno javna nabava za tvornicu zmijskog antitoksina. ”To je prvi korak u revitalizaciji Imunološkog. Javni natječaj je u tijeku”, rekao je.
“Što se tiče dječje sveučilišne bolnice, trenutno smo u pripremi objave natječaja za idejno rješenje, s Gradom Zagrebom radimo na nekim problemima koji su se pojavili oko zemljišta. Postoji volja i Grada i države da se to riješi”, kaže Beroš. Radi se i na uspostavljanju hitne helikopterske medicinske pomoći.
”Imamo previše bolnica, ali…”
Za realizaciju toga pomoć nudi i Europska komisija, a u tijeku je ugovaranje civilnog operatera, što bi trebalo biti gotovo do kraja godine, a o punoj operativnosti se razmišlja do kraja 2024. godine.
“Sad smo u fazi javnog savjetovanja koje će biti produženo za pet dana. Provodi se službeno, a ne samo kroz medijske napise, pogotovo kad nisu točni. Evolucija, a ne revolucija. Čitam sve što se događa u medijskom prostoru, ne mogu vjerovati da se neki od bolničkih liječnika zalažu za ukidanje bolnica. Kako bi to objasnili lokalnom stanovništvu? Svjesni smo da imamo previše bolnica, ali nismo za ukidanje, nego za reorganizaciju”, rekao je.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je da se dosad nije ”ulagalo u preventivu i sada moramo liječiti posljedice tih bolesti i sada to jako puno košta”.
“Treba promijeniti primarnu prevenciju, svoj način života i rano otkrivanje – da otkrijemo bolest u ranoj fazi dok je još liječenje učinkovito i jeftino”, kazao je.
Skuplja participacija
Novinari su na kraju konferencije ministra Beroša upitali o poskupljenju participacije u zdravstvu.
“To su ne oni koji ne mogu, nego oni koji ne žele platiti dopunsko osiguranje. Platit će maksimalnu participaciju 4000 kuna, za operacije koje koštaju desetke, stotine tisuća ili milijuna kuna, a oni će platiti 4000 kuna ili, ako je iznos manji, 20 posto. Jer je ova vlada socijalna. Možda postoji netko tko ne može platiti dopunsko, takvima se ispričavam, ali među ovih 600.000 su većinom oni koji ne žele platiti dopunsko jer su mlađi, nisu bili bolesni ili ne brinu o zdravlju. Zdravlje je prvo”, rekao je Beroš.
“Najvažnija mi je u ovom trenutku dostupnost zdravstvene zaštite”, rekao je na pitanje o mladim liječnicima. “Je li bolje pacijenta ostaviti bez liječnika ili mu je bolje dati liječnika koji je prošao neku edukaciju i koji će mu godinu dana biti na raspolaganju?” kazao je Beroš.
