Svjetski dan bioraznolikosti obilježava se 22. svibnja i time se podsjeća na Konvenciju o biološkoj raznolikosti koja je potpisana 5. svibnja 1992. godine, a potom je stupila na snagu 29. prosinca 1993. godine, s ciljem očuvanja prirode i održivog korištenja njenih komponenti. Dotaknulo se pitanje invazivnih vrsta, poljoprivrede i naravno, sve aktualnije klimatske promjene.
Iako je najveći grad u Hrvatskoj, Zagreb ima svoje zelene oaze, a jedan od njih je i prekrasan park Maksimir.
Dr. sc. Biljana Janev Hutinec, voditeljica je istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Maksimir za upravljanje zaštićenim područjima Grada Zagreba te nam je navela kako je bioraznolikost sveukupnost života na nekom području, koji obuhvaća “raznolikost između vrsta, raznolikost unutar vrsta i raznolikost staništa”.
Osim prirode i ruralnih područja, postoji i urbana bioraznolikost koja se odnosi na raznolikost živih organizama i staništa na kojima dolaze u sklopu gusto naseljenih mjesta i oko njih.
“U vrijeme ubrzane urbanizacije te pod prijetnjom klimatskih promjena, raste i interes za razumijevanje urbane bioraznolikosti. Ona je u nekim gradskim područjima čak raznovrsnija nego na nekim jednoličnim površinama poput oranica ili polja. Iznenađuje koliko velika bioraznolikost može biti u urbanim područjima. Grad Zagreb se nalazi na području koje obuhvaća raznolika staništa kao što su travnjaci, šume, potoci, jezera… Sve to, zajedno s izgrađenim dijelovima, doprinosi broju vrsta koje ovdje dolaze”, objašnjava nam dr. Hutinec kako raste interes za ovo područje.
Iako napominje kako predstoje velika istraživanja oko brojki pojedinih skupina životinja, biljaka i gljiva, Hutinec je otkrila podatke koji su trenutno poznati o bioraznolikosti Maksimira, koji je, inače, kao park veličine od 300 hektara te ga dr. Hutinec ocjenjuje važnim središtem bioraznolikosti u urbanim staništima grada Zagreba.
“Ono što za sada znamo to je da je samo u parku Maksimir zabilježeno oko 600 vrsta biljaka, 113 vrsta ptica, 8 vrsta gmazova, 4 vrste vodozemaca, 30-tak vrsta danjih leptira, ali i mnoge druge vrste. Zanimljivi su podaci o brojnosti pojedinih vrsta ptica. Tako je ukupna brojnost svih zabilježenih ptica gnjezdarica parka oko 2100 – 2150 parova, od čega se brojnošću ističu zebe (Fringilla coelebs) s 230 parova, 220 parova je čvoraka, 200 parova velike sjenice, 180 parova kosa, 160 parova brgljeza. Ono što je sigurno jest da ove brojke nisu konačne i s novim se istraživanjima one povećavaju. Nažalost, neke se zbog raznih pritisaka, poput fragmentacije, nepovezanosti s okolnim staništima, pritiska posjetitelja i utjecaja invazivnih stranih vrsta, smanjuju”, navela je dr. Hutinec.
Dodala je i kako je među spomenutim vrstama u Maksimiru, prema dosadašnjim istraživanjima, njih devedesetak u kategoriji strogo zaštićenih vrsta.
“Spomenimo samo vrste biljaka poput mirisavog kukurjeka (Helleborus odorus) te orhideja crvene naglavice (Cephalanthera rubra) i bijele naglavice (Cephalanthera damasonium) ili gljivu hrastov kopitar (Inocutus dryophila). Među životinjama, dosadašnjim istraživanjima zabilježeno je oko 70 strogo zaštićenih vrsta, poput velikouhog šišmiša (Myotis bechsteinii), crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), crne žune (Dryocopus martius), barske kornjače (Emys orbicularis), smukulje (Coronella austriaca), bjelice (Zamenis longissimus) kao i mnogih drugih”, pobrojala je dr. Hutinec.
Od ptica do vodozemaca
Upitana koje to životinje najčešće možemo stresti u Maksimiru, dr. Hutinec je navela kako će pažljivi promatrač uočiti brojne vrste ptica: nekoliko vrsta djetlovki, ali i brojne vrste ptica pjevica.
“Do sada je, uključivši i starije literaturne podatke, zabilježeno 113 vrsta, od čega ih se 55 ovdje sigurno i gnijezdi. Posebice su značajne ptice dupljašice poput djetlića, brgljeza, sjenica i puzavaca. Maksimir je u ornitološkome smislu jedan od najznačajnijih zagrebačkih parkova. Velika površina šume omogućuje razvoj bogate zajednice ptica gnjezdarica šumskih staništa”, objasnila je dr. Hutinec zatim se osvrnuvši i na slavna jezera u tom parku.
“Na jezerima se lako mogu zapaziti i invazivne strane vrste kornjače – crvenouha kornjača (Trachemys scripta), ali i domaća i ugrožena barska kornjača (Emys orbicularis). Za vrijeme kiše i noću često se susreće vodozemac pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra). Crvena vjeverica (Sciurus vulgaris) predstavnik je sisavaca koji se najlakše može zapaziti tijekom šetnje Maksimirom” opisala je faunu koja se kreće Maksimirom.
No, upozorava i kako posjetitelji trebaju biti oprezni u šetnji, kako je dio biljaka i gljiva u tom parku otrovan, a nisu ni životinje baš bezazlene, iako, barem danas nema previše razloga za paniku, iako je svakako najbolje ne dirati životinje.
“Neke vrste vodozemaca kao što su smeđa krastača (Bufo bufo) ili pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) u svojoj koži imaju otrov za samoobranu, ali ne predstavljaju opasnost ljudima te ih se ne treba dirati i uznemiravati. Zmije otrovnice poput riđovke (Vipera berus) i poskoka (Vipera ammodytes) nisu zabilježene u parku u današnje vrijeme. U prošlosti je ovdje bila zabilježena riđovka, ali to je podatak star oko 90 godina. Zmije su u Maksimiru oduvijek živjele, a kako se grad širio tako je njihov životni prostor postao manji. Kao i druge životinje, one su vrlo korisni članovi maksimirskog ekosustava. I naravno, kao i u drugim dijelovima prirode i ovdje možemo susresti životinje poput pčela, osa, stršljena”, komentirala je voditeljica je istraživanja i razvoja u Maksimiru.
Treba čuvati i nezaštićene
Posebno je upozorila i kako širenje grada ugrožava biološku raznolikost, a veliki broj vrsta koje nisu zakonom zaštićene u kategoriji strogo zaštićenih vrsta na nacionalnoj razini, mogu se naći u ovom parku u neposrednoj blizini središta Zagreba.
Stoga dr. Hutinec navodi kako je zbog velikog broja svakodnevnih posjetitelja, trebaju poduzimati mjere zaštite i za one vrste koje nisu zaštićene zakonom.
“Zbog velike posjećenosti ovdje bi branje biljaka, pa i onih koje nisu ugrožene, imalo znatno veći utjecaj na njihovu brojnost nego što je to u drugim područjima. Isti slučaj je i s namjernim uznemiravanjem životinja. Stoga apeliramo na sve posjetitelje da ne beru biljke i gljive te ne uznemiravaju životinje koje su ovdje pronašle svoj dom”, zaključila je dr. Hutinec.
