SUKOB INTERESA? Rektor Boras sam sebi dodijelio gotovo 70 tisuća kuna za istraživanje

FOTO: vijesti.hrt.hr

Svake godine si odobri basnoslovne iznose.

Rektor Zagrebačkog sveučilišta, Damir Boras, bez obzira na funkciju koju obnaša, redovito se natječe za sredstva za istraživački rad i uglavnom dobiva maksimalne iznose ili je u samom vrhu.

Tako je, 2015. godine Borasu odobreno 58. 460 kuna, što je samo 20 kuna manje o maksimalnog odobrenog iznosa u području društvenih znanosti. Godinu dana prije odobren mu je maksimalan iznos od 60 tisuća kuna.

U 2016. godini Boras je također sudjelovao u natječaju, a dobio je najveći iznos u raspodjeli potpora za istraživanje iz Zajedničkih sveučilišnih sredstava koja su ostala nakon redove raspodjele. Točnije radi se o 68. 500 kuna, trostruko više od minimalnog iznosa. Za ove potpore natjecalo se 12 znanstvenika.


 

Dio znanstvenika uvjeren je da se radi o klasičnom primjeru sukoba interesa jer je Boras kao rektor mogao utjecati na odluke povjerenstva za dodjelu sredstava. Drugi znanstvenici, pak, smatraju da je u najmanju ruku dvojbeno to što uz silne rektorske i nastavničke obaveze pred kraj karijere nalazi vremena za istraživanja koja po zakonu ne obavezu obavljati.

Ljudima je sumnjivo i što je na kratkom popisu dobitnika sredstava u Šišak Marinko kojeg je Boras stavio na funkciju privremenog zamjenika pročelnika Hrvatskih studija kojima rektor želi drastično reducirati programe, piše Index .

Fotografije Odluke o dodjeljivanju sredstava:

Index
Index
Index
Index

“Nezapamćeni skandal”

O ovom rekotorovom potezu progovorio je i Jure Zovko s Instituta za filozofiju.

“Odluka rektora Borasa da tzv. višak sredstava iz proračuna Sveučilišta u Zagrebu dodijeli sebi i svojim dodvoricima i ulizicama predstavlja nezapamćeni skandal u sveučilišnoj praksi koji je dovoljan razlog da se zatraži njegova neopoziva ostavka”, govori Zovko, koji tvrdi da to nije jedino sporno u cijeloj priči.

“Neshvatljivo je kako je moguće da Sveučilište u Zagrebu u vremenima oskudice ima višak sredstava; zašto ta sredstva nisu vraćena u državni proračun? Tko je recenzirao prijave za dodjelu sredstava? Sad je razumljivo zašto rektor Boras brani ministra Barišića tvrdnjom kako je neizbježan sukob interesa, jer smo malena akademska i znanstvena zajednica. Najvjerojatnije ćemo i u ovoj godini imati novi ‘višak’ sredstava koji će biti dodijeljen po sličnom modelu, ako USKOK ne uhapsi rektora. Ova praksa upravljanja Sveučilištem zapravo je primjena biblijskih vrijednosti na Sveučilištu koju je najavio Boras. U Matejevu evanđelju (Mt 25,28) Isus reče ‘Onome tko ima dat će se još da ima u izobilju, a onome tko malo ima, uzet će se i to što ima'”, komentirao je Zovko.

“Sramotno je što je uopće tražio novce”

I svojevremena prorektorica i kandidatkinja za mjesto rektorice, Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike slaže se da je ova odluka neprihvatljiva i čudna.

“Naime, dvije su mogućnosti. Prva je da se radi o neetičnom ponašanju i nedopustivom korištenju pozicije rektora. Takvo je ponašanje nezabilježeno na Sveučilištu u prethodnim upravama i bez obzira tko je dao prijedlog Senatu, sramotno je da je rektor uopće tražio novce. No čini se da je ovakav postupak potpuno u skladu s dosadašnjim praksom ovog rektora koja se temelji na nagrađivanju podobnih, a prije svega – sebe”, ističe Divjak.

Postoji i druga opcija…

“Druga je mogućnost da je naš rektor Superman jer pored punog radnog vremena na zahtjevnoj poziciji rektora, kao i u 20-tak ‘družbi’, uspijeva biti još i najbolji znanstvenik na Sveučilištu – i to sve nakon 65-te godine života. Impresivno!”, dodala je Divjak.

Bivši rektor nikada se nije natjecao za sredstva

O svemu se oglasio i bivši rektor Aleksa Bjeliš koji kaže kako se on nikada nije natjecao za sredstva, niti samostalno, niti u grupi znanstvenika. Istaknuo je i da su sredstva predviđena za poticanje najboljih znanstvenika, pa se u njegovo vrijeme provodila i evaluacija projekata.

“Pri kraju mog mandata uspostavljen je sustav prijava prema određenim kriterijima vrednovanja. Tada je to prvi put napravljeno na Sveučilištu. 2014. dodijelili smo sredstva vodeći računa o kriterijima vrednovanja”, izjavio je Bjeliš.

“Moj je dojam da se kasnije više nije vodila tolika briga o kriterijima raspodjele sredstava. Taj novac trebao je služiti poticanju izvrsnosti na Sveučilištu, međutim, to se na kraju svelo na svojevrsnu glavarinu na hrvatski način. Ja sam uvijek upozoravao da su profesori i asistenti na sveučilištu plaćeni oko 40 posto za nastavu, slično i za istraživanje te oko 20 posto za opći rad na Sveučilištu za razne evaluacije, komisije i sl. Smatrao sam uvijek da su opća znanstvena znatiželja, održavanje prostora i sl. pokriveni iz središnjeg budžeta te da se istraživanja trebaju pokrivati kroz posebne projekte koji bi trebali stimulirati one najbolje, koji su natprosječni. Mislim da u situaciji u kojoj nema sredstava na pretek nije dobro da se novci za istraživanje raspodjeljuju bez ozbiljnih procesa vrednovanja”, zaključio je bivši rektor.

Boras ne vidi ništa sporno

Prije nekoliko godina, kada je ova tema također bila aktualna, Boras je izjavio da ne vidi ništa sporno u tome što se i on natječe za sredstva jer je znanstvenik i zaposlenik fakulteta. Rekao je da bi po tome svaki profesor koji zasjedne na funkciju na sveučilištu, morao odustati od svoje znanstvene karijere.

“Svaki dekan i svaki rektor u tom bi smislu mogao biti u sukobu interesa. To bi značilo da bih se odmah, čim prihvatim neku takvu funkciju, morao odreći znanstvenosti. S druge strane nitko ne može biti rektor, a da istovremeno nije znanstvenik i profesor. To pitanje je stoga contradictio in adjecto i pomalo je zločesto. Ono se koristi za napade na ljude i za njihovo isključivanje iz mehanizama potpore. Sukobi interesa postali su sada velikom temom. No oni se jednostavno mogu rješavati isključivanjem ljudi iz postupka odlučivanja. Ja osobno nisam imao pojma da su mi sredstva odobrena jer nisam sudjelovao u tom procesu”, izjavio je u to vrijeme Boras.

Komentari