Stručnjak o norijadi: ‘Politički milje se nije držao mjera, teško je očekivati to od mladih koji su na prekretnici’

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Unatoč zabrani okupljanja, zagrebački su maturanti u utorak su proslavili svoj dan – Norijadu. Tisuće njih, uz pjesmu, zvižduke i majice s natpisima, skupili su se prvo na glavnom trgu, da bi kasnije slavlje nastavili na Bundeku.

Norijadu, ali i političke stavove mladih, za N1 je prokomentirao Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja.

“Što se tiče norijade, treba to staviti u kontekst, ali možemo povezati s našim istraživanjima. Zadnjih godinu dana smo vidjeli da se dio političkog miljea nije držao mjera, pa je teško to očekivati od mladih koji su na prekretnici. S druge strane, mladi imaju nisko povjerenje u političke insitucije i po istraživanjima što je manje povjerenje u one koji donose odluke, to će se građani, pa i mladi, manje držati mjera u trenucima krize”, započeo je ovaj stručnjak.

“Njihovo zanimanje za politiku, njihova politička paticipacija je ograničena. Velika većina njih nije sudjelovala ni u kakvoj vrsti prosvjeda, a najviše su sudjelovali u humanitarnim akcijama koje su njima najdostupnije. Vidjeli smo da taj spektar mladih izlazi na izbore otprilike u istoj mjeri kao i ostatak populacije, što i nije previše. Što se tiče nekih znanja, pokazuju neku srednju razinu, na nešto manje od 50 posto pitanja odgovaraju točno, ali to ne znači da će izaći na izbore. Pitanje je kako će donijeti odluke”, smatra Baketa, koji je progovorio i o – znanju mladih o politici.


“Manje od 60 posto njih zna što je Ustav”

“Oni su ispitivani tako da su im ponuđena četiri odgovora, oni su morali izabrati jedan. Manje od 60 posto njih zna što je Ustav, manje od 50 zna tko može mijenjati Ustav. Neke stvari znaju na teorijskoj razini, ali ne znaju to primijeniti. Primjerice, znaju što su udruge civilnog društva, ali kada im date nekoliko organizacija, ne znaju prepoznati koja je”, nastavlja Baketa.

“Postoji diskrepancija znanja između učenika različitih programa. Gimnazijaci pokazuju najveće znanje, zatim učenici četverogodišnjih programa i onda oni trogodišnjih. To nije ništa čudno jer oni ne dobivaju jednaku priliku da izađu kao pripravni i punopravni građani, njih se prije svega uči zanat”, tvrdi.

Rekao je i kako se često smatra da moraju znati nešto o visokoj politici, dok je zapravo puno bitnije da znaju kako funkcionira ona lokalna kako bi znali kako funkcionirati u svojoj uskoj sredini.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

“Što se tiče stvari, pogotovo vezanih za to smatraju li NDH fašističkom tvorevinom, u odnosu na generaciju koja je odgovarala 2015./2016. i 2010. vidi se da opada udio učenika koji ne smatraju NDH fašističkom tvorevinom. Neko naše tumačenje je da različite informacije koje dolaze iz javnog prostora, zasigurno i unutar obitelji, unose dilemu kod mladih jer ne znaju koje su informacije validne i oko takvih pitanja se najviše svrstavaju kao neodlučni. To je jedan odgovor, a drugi je da ih teme vezane da 2. svjetski rat ne zanima i da ih pustimo da žive u sadašnjosti”, objašnjava.

Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Dodao je i kako se mladi najviše informiraju putem društvenim mreža i portala, a istovremeno tim izvorima najmanje vjeruju. “Taj njihov način informiranja funkcionira tako da su u jednom mjehuru ili komori jeke gdje odabiru samo uzak krug ljud s kojima komuniciraju i s kojima često imaju slično mišljenje. Informiraju se i iz stranih izvora što doprinosi raznolikosti, ali znajući kakve su sve informacije dostupne jasno je je da i dio lažnih vijesti dolazi do njih. Iskazuju da nije dovoljno zastupljenja medijska pismenost koja bi im trebala pomoći u tome”.

Istaknuo je kako učenici trogodišnjih strukovnih škola stavovima i znanjima odstupaju od ostalih programa. “Tu se zapravo vidi da obrazovni sustav ne pruža jednaku priliku svima da dobivaju takve sadžaje. Oni u gimazijama dobivaju više i mogu donositi informirane odluke”, objašnjava.

Prokomentirao je i maturante koji su prekinuli presicu Domovinskog pokreta u utorak. “To je zanimljiv događaj jučer i na prvu kada sam vidio naslove sam pomislio da prosvjeduju protiv kandidata, međutim, kada sam čuo da pjevaju njegove pjesme, iskoristio bih to na najbolji mogući način da sam dio Domovinskog pokreta”, rekao je.

“Mi nismo ispitivali podržavaju li neku određenu stranku. Ispitivali smo njihove vrijednosti i njih se može usporediti s vrijednostima neke političke opcije. Zalažu se za veću rodnu ravnopravnost, ne smatraju da trebaju postojati autoritativni vođe, veće je prihvaćanje osoba hommoseksualne orijentacije, što se tiče usvajanja djece od strane  istospolnih parova tu je jasna polarizacija, obacuju nacionalnu isključivost. Kada se to pogleda vidi se da tu postoji pool ljudi koji je oko 20 posto onih koji podržavaju konzervativne stavove, a ostali ili su neodlučni ili podržavaju drugu stranu. Postoji vidljiva tendencija u nekim demokratičnijim političkim stavovima i vrijednostima koje iskazuje ova generacija u odnosu na onu 2015.”, zaključuje Baketa.

Komentari