Stručnjaci zgroženi zagrebačkom žičarom! ‘To je ekološki skandal! Tragedija, užasava ružnoćom!’

Antonio Bronic/PIXSELL

Problem preizgradnje podsljemenske zone nije nov, pa se i blizu žičare i trgovačkog centra već godinama nalaze nizovi stambenih višekatnica, no ova su dva objekta stvar dignula na novu razinu.

Nova zagrebačka žičara svojim je otvaranjem samo dodatno pojačala kritike javnosti. Objekt, koji se nalazi južnije od stare zgrade žičare, bliže tramvajskom okretištu, između ostalog je izložen kritikama da je predimenzioniran za svoju lokaciju. Kraj zgrade je pak izgrađeno veliko parkiralište s kružnim tokom, čime su dodatno nestale zelene površine, piše HRT.

To što se vidi na fotografiji užasava ružnoćom. Monstruozna građevina, monstruozno prometno čvorište, primjer razaranja otprije formirane sredine, primjer agresije prema okolišu. Arhitektonski katastrofalno, komentirala je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević za HRT-ov portal.

– Nedavni prvi prolazak iz grada prema Markuševcu pored donje postaje žičare i njenog parkirališta ostavio me bez riječi. Svjedoci su mi moji studenti koji su bili sa mnom u autu i u obilasku stradalih kuća u Markuševcu. Zatim su mi navirala pitanja jedno za drugim na koje nisam imao odgovore. Poslije bujice negativnih misli rezignirano sam im rekao: tragedija! Tako se ne smije projektirati, a još manje graditi, komentira za HRT-ov portal arhitekt Mladen Jošić, profesor i predstojnik Zavoda za arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

– U ovim pitomim medvedničkim brjegovima sitnog mjerila punim prirode sada se pojavljuju arogantne zgrade i okoliš nekontekstualnih mjerila i oblika. Ideja da se zgrada penje na zgradu vjerojatno je razumljiva samo projektantima, komentirao je između ostalog Jošić, dodajući – “Prolazak uništenim krajolikom ostavlja bez daha!”


Snješka Knežević smatra da je novi projekt preskup, da predugo traje te da je utjecaj na okoliš negativan, kakav je i utjecaj skijališta, koji naziva ekološkim krimenom, najvećim koji je učinjen na Medvednici.

– Medvednica je danas u jadnom stanju, na mnogim se mjestima šuma sječe bez obrazloženja i razloga. Uništavaju se šuma i taj brijeg koji su neizmjerno važni za Zagreb. Zagreb i Medvednica su jedinstvo, jedno bez drugoga nije zamislivo, ističe Knežević. To je, dodaje, rabota Hrvatskih šuma, koje ne harače samo na Medvednici, nego su krivi na stanje zagrebačkih park-šuma, kao što su Orlovac, Zelengaj, pa i Tuškanac koji su nedopustivo zapušteni i gdje se periodično sijeku stabla.

– Treba vidjeti u kakvom su stanju te oaze zelenila i mira, koje bismo morali cijeniti kao najveće bogatstvo Zagreba. Njima bi trebao upravljati Grad Zagreb, a nadzirati ih služba zaštite spomenika kulture i prirode koja ih štiti kao kulturna dobara, a ne Hrvatske šume za koje su one samo izvor zarade, kaže Knežević.

Pita se zbog čega je nova zgrada žičare morala biti “supermoderna” i predimenzionirana. Smatra da je bila nepotrebna. Govoreći o staroj zgradi žičare, pita se zašto se ona, a i sama žičara nisu obnovile, a kao povjesničarka umjetnosti zalaže da se ono što smo naslijedili njeguje i obnavlja.

–  I Medvednica i Sljeme i cijelo podsljemensko područje imaju tradiciju. Naselja kao što su Šestine, Gračane, Remete i druga imaju povijest koja seže u srednji vijek, imaju i još očuvanu baštinu, materijalnu i nematerijalnu, kaže Knežević.

–  Dobro se sjećam kako su Zagrepčani žičaru prihvatili s oduševljenjem kad je 1963. otvorena, služila je četrdesetak godina, a onda utvrđeno da se ne može popraviti i da je to preskupo. Žičara pripada našoj novijoj tradiciji, i ona je baština koju se moglo očuvati i ne vjerujem da se nije mogla popraviti. Ova nova žičara pripada osobnim megalomanskim projektima Milana Bandića, podsjećam na “Manhattan”, i nije čudo da izaziva tako negativnu reakciju javnosti. Nije samo preskupa, nego je i ekološki skandal, zaključuje Snješka Knežević za HRT.

Komentari

loading...