Stop ‘štrebanju napamet’: Obrnutim učenjem do suvremenih vještina i boljeg obrazovanja

128

Već duže vremena se na sve strane mogu čuti komentari o potrebi za promjenom
hrvatskog sustava obrazovanja koji je prema zastarjelom modelu značajno orijentiran na
„štrebanje napamet“ uz slabu razradu praktičnih vještina. Srećom, vlastitom inicijativom
mnoge su škole u mogućnosti to promijeniti na lokalnoj razini. Za jednom takvom
promjenom je krenula privatna škola Futura uključenjem u Erasmus+ projekt „Flipped
Learning – Teaching for Tomorrow“.

„Flipped Learning – Teaching for Tomorrow“ projekt usmjeren je na promicanje korištenja digitalnih tehnologija u svakodnevnoj nastavi, olakšavanje mogućnosti obrazovanja učenicima u nepovoljnom socijalnom, financijskom ili zdravstvenom položaju te, u konačnici, na smanjenje stope odustajanja od srednjoškolskog obrazovanja na manje od 10% na razini Europe. Kao ključan faktor u postizanju navedenih ciljeva, pretpostavljena je promjena u načinu obrađivanja i učenja gradiva koja bi učenicima bila zanimljivija te kao ishod učenja davala spektar praktičnih vještina primjenjivih u daljnjem učenju, razvoju i životu.

S ovom idejom, osmišljen je koncept „flipped learninga“, odnosno obrnutog učenja pri kojem učenici osnovne teorijske koncepte svladavaju kod kuće, dok je nastava namijenjena
razjašnjavanju teoretskih nedoumica i primjeni naučenog kroz praktične vježbe i zadatke.
Učenici se za nadolazeće satove praktički pripremaju unaprijed uz digitalne materijale
prethodno dostavljene od strane nastavnika ili samostalnim obrađivanjem lekcije na način
dogovoren s profesorom. Na početku „obrnutog“ sata, nastavnik kroz kratki kviz ispituje
razumijevanje kod kuće usvojenog gradiva čime dobiva uvid u predznanje učenika te ih
prema tome dijeli na grupe za rješavanje zadataka sukladno pokazanom – koji znaju više,
dobiju teže zadatke, koji razumiju manje, dobiju lakše. Na taj način, pristup učenicima se
individualizira, lakše se rješavaju nejasnoće te je težina gradiva i zadataka prilagođena
sposobnostima pojedinca pri čemu se smanjuje moguća frustracija ili strah koji se obično
javljaju kod učenika s poteškoćama u razumijevanju.

Ovakva metoda rada mijenja dosadašnju ulogu nastavnika iz uloge predavača u ulogu
pomagača. Također zahtjeva i određenu razinu informatičke pismenosti – i od nastavnika i
od učenika – budući da projekt podrazumijeva korištenje digitalnih tehnologija i materijala u redovnoj nastavi. Nadalje, pomaže zadržavanju učenika u školskim klupama olakšavanjem dostizanja ocjena koje su zadovoljavajuće u okvirima formalnog obrazovanja, a ostvarive u skladu s učenikovim mogućnostima. Ovakav individualni pristup pomaže brzoj detekciji učenikovih problema, bili oni kognitivne, emotivne, socijalne prirode, te brzom rješavanju istih – a upravo su problemi demotivacije, nerazumijevanja i nedostižnih standarda razlozi zbog kojih učenici napuštaju sustav obrazovanja.

Osim Hrvatske, koju predstavlja škola Futura, u projektu „Flipped Learning“ sudjeluju škole iz Turske, Italije, Portugala, Češke, Latvije i Mađarske te, osim Hrvatske i Češke, svaka od
zemalja-partnera ima natprosječnu stopu ranog odustajanja od školovanja, a nekima od
škola nedostaju osnovni resursi (poput opreme ili informatički osposobljenih nastavnika) za
potpuno provođenje zamišljenih aktivnosti. No, Erasmus+ fondacija pokriva sve troškove
nabave potrebnih sredstava te omogućava i u potpunosti financira razmjene učenika i
nastavnika u svrhu usavršavanja – baš kakva je bila razmjena nastavnika koja je trajala od 14. do 18. svibnja, a njen domaćin bila Perugia (Italija).

Privatna škola Futura, kao hrvatski predstavnik, raspolaže svim potrebnim sredstvima,
kadrovima i iskustvima za kvalitetan doprinos poboljšanja stanja partnerskih škola, ali i za
provedbu novog koncepta nastave. Neki od Futurinih nastavnika već su radili prema modelu
obrnutog učenja, a iz škole poručuju da se nadaju da će ideja zaživjeti i u većem broju
hrvatskih škola budući da se nastavnici svakodnevno nanovo uvjeravaju u uspješnost ove
metode već od trenutka njene implementacije u redovnu nastavu.


Komentari