Tri su to razloga zbog kojih platforma 1postozagrad trenutačno stanje u središtu metropole vidi kao idealnu priliku centar pretvori u pješačku i biciklističku zonu što znači izbacivanje svih automobila, piše Večernji list.
I prije epidemije predložili su gradskoj upravi da Masarykova ulica postane zona za pješake, a sada se to, kažu, i više nameće kao nužnost.
“Budući da se nadovezuje na Teslinu, tako bi Zagreb dobio novu promenadu od Hrvatskog narodnog kazališta do Zrinjevca. Neke druge donjogradske ulice za koje Grad procijeni da su sigurne i koje se sada zbog posljedica potresa moraju privremeno proglasiti pješačkima ujedno su testirane za dugoročna rješenja u korist pješaka”, rekao je za Večernji voditelj platforme Saša Šimpraga.
Promjena karaktera ulica Slažu se i u Sindikatu biciklista, čija je anketa u Masarykovoj koju su također proveli prije koronakrize pokazala da čak 95 posto stanovnika ulice podržava tu ideju. Ističu također da je u postojećoj donjogradskoj pješačkoj zoni zabranjeno voziti bicikl jer nisu ucrtane posebne staze pa predlažu da se i to promijeni.
“Treba barem, ako ništa drugo, proširiti “zone 30” u centru, odnosno prostor gdje se vozila smiju kretati 30 kilometara na sat, ali i u stambenoj zoni, što bi omogućilo sigurnije odvijanje prometa za sve. Privremena prenamjena rubnih trakova u posebne trakove za bicikliste oslobodila bi cijeli nogostup pješacima, usporila automobilski promet na prihvatljive razine te svima omogućila veću sigurnost. Takve prenamjene mogu biti izuzetno jednostavne i jeftine”, kažu u Sindikatu biciklista.
Naglašavaju i da se u posljednjih mjesec dana radikalno intenzivira preraspodjela uličnog prostora u gotovo svim velikim gradovima svijeta.
Lista gradova koji proširuju ili planiraju proširiti pješačke i biciklističke zone je duga, a na njezinu su vrhu i Berlin, Köln, Budimpešta, Dublin, Pariz, Sydney, Bogotá, Vancouver, Ciudad de Mexico…
Prometni stručnjaci i Zagreb vide kao jedan od gradova koji bi se mogao naći na tom popisu. Aktualna je situacija prilika za promjenu i zato što, kaže sudski vještak za promet Goran Husinec, većina u ovo vrijeme preferira pješačiti ili voziti bicikl. Neki zbog manjka javnog prijevoza, a drugi zbog straha od zaraze.
“A i zašto bismo se vraćali gužvama, buci i zagađenju u središtu grada? Trebamo ponajprije stimulirati ekološku komponentu, a ova je situacija pokazala da Zagreb ima predispozicije da povuče takav potez”, govori Husinec, dodajući da je jedini uvjet da neka ulica postane pješačka zona to da ima alternativni pravac, što je, primjerice, u slučaju Masarykove ispunjeno jer tu funkciju osigurava zeleni val.
Smatra usto da je dobra ideja i da se napravi trak za električna vozila poput automobila i romobila.
Prometni stručnjak Marko Šoštarić ističe da se, žele li se nove pješačke zone uvesti kao dugoročno rješenje, najprije treba izraditi studija. A to je Gradski ured za promet već pokrenuo lanjskoga svibnja, kada je raspisan natječaj za izradu studije za proširenje pješačke zone u centru, i to analizom područja omeđenog Savskom i Frankopanskom na zapadu, Glavnim kolodvorom, odnosno željezničkom prugom i Branimirovom na jugu, Gupčevom zvijezdom i Vrančićevom na sjeveru te Draškovićevom, Vlaškom, Ulicom Franje Račkog, Višeslavovom i zgradom Hrvatskog društva likovnih umjetnika na istoku.
Uključuje, dakle, i Masarykovu ulicu, a elaborat vrijedan gotovo 200.000 kuna nedavno je i dovršen pa još preostaje, između tri varijante rješenja koja obuhvaća, odabrati ono optimalno.
