Svako, pa i najmanje podrhtavanje tla, u Zagrepčanima budi svojevrsni PTSP. U ponedjeljak rano ujutro, u 6.28 sati, metropola se ponovno jače zatresla, a trauma iz ožujka opet je isplivala na površinu.
Zanimljivo je kako se ubrzo prvo proširila vijest da je “novi potres pogodio Zagreb”. Istina je da je potres zahvatio i glavni grad, ali epicentar je bio daleko od Zagreba. Dežurni seizmolog geofizičkom odsjeku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Fiket objasnio je za Dnevno zašto su Zagrepčani ovaj potres osjetili znatno drugačije nego što su osjetili onaj s početka godine, a govorio nam je i tome kako vidi razvoj podrhtavanja na području Siska i Petrinje.
“Što ste bliži potresu osjetit ćete jak udarac i kraću trešnju, a oni koji su dalje će osjetiti sve one naknadne valove kao što su površinski valovi. Dakle što ste dalje, osjetit ćete više ljuljanja. Ja sam ga isto osjetio, probudio me naravno i moram priznati da sam razmišljao ‘ili je puno slabiji ili je mnogo dalji nego onaj s početka godine’. Ali po njegovom trajanju definitivno sam procijenio da se radi o dalekom potresu. Odmah sam vidio na automatskoj lokaciji o čemu se radi i odmah sam krenuo na posao”, priča nam Fiket o svojim doživljajima kada ga je ujutro kao i veliku većinu građana Hrvatske probudio neugodan potres.
Kako nam kaže, za razliku od potresa u Zagrebu, potres u Petrinji i Sisku je za sada školski primjer, ali moglo bi se dogoditi da i on prevari očekivanja seizmologa.
“Kako vrijeme odmiče takvih manjih potresa bi trebalo biti sve manje. Međutim opet ne možemo sa sigurnošću reći da se u nekom drugom rasjedu neće dogoditi drugi potres i tako ponono započeti sve iznova. Bit ću iskren, Zagreb se baš nije ponašao u skladu s našim očekivanjima. Očekivali smo jače naknadne potrese koji su izostali. Koliko vidim sad Petrinju tu su već dva jača naknadna potresa i čini mi se da se tamo situacija odvija više manje školski međutim i tamo naglo trne situacija, naknadni jači potresi bi čini se izostaju. U svakom slučaju naknadni potresi nisu ništa neobično. Naše područje je sklono tome. Za očekivati je da ako imate glavni potres magnitude 5 po richteru da imate desetak potresa između magnitude 4 i 5, pa onda da imate tridesetak potresa između magnitude 3 do 4 i tako dalje. Krenulo je školski. Imali smo prvo 5, 4.7, pa 4.1 po richteru. Fale nam ovi potresi između 3 i 4 po richteru, njih još nema. Ovih svih drugih ima. U Zagrebu je zaista falilo tih jačih potresa. Između magnituda imate eksponencijalni rast u energiji. Treba vam jako puno malih da biste nadonknadili jedan umjereni, a treba jako puno umjerenih da biste nadokandili jedan jači. Ako je dolje energije za još jednu peticu, trebalo bi puno potresa između 4 i 5 da se to potroši” rekao je Fiket i nadodao kako tek treba izraditi modele koji će nam reći nešto više o tome do kakvih je točno pomaka došlo ispod zemljine površine.
“Nažalost ne znamo što se točno dogodilo tamo dolje. To u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću reći. Možemo znati o kojoj je magnitudi riječ o kojoj je lokaciji riječ i na kojoj je dubini došlo do potresa. Treba vremena da se naprave modeli i da se vidi kakav je rascjep i do kakvog je pomaka na rasjedu došlo. Rasjed je mjesto gdje se dotiču dvije ploče. Radi se o gibanju koje se odvija vrlo glatko ukoliko nema zapreka i onda nemamo ni potresa. Do potresa dođe kada to gibanje zapne na nekom mjestu. Zamislite si nekakvu izbočinu na toj plohi. Tu vam zapnu ploču, a one bi se htjele gibati. Sila postoji i gura ih, ali se one ne mogu pomaknuti. Nakon nekog vremena nakupljanja energije materijal popusti i u tom trenutku dolazi do naglog pomaka i ta oslobođena energije stvara potres”.
Fiket se dotaknuo i rasjeda u Kašini koji skriva ogroman potencijal. Pitanje je vremena kada će Zagreb pogoditi potres jačine 6.5 po Richteru.
“Ja nisam baš popularan jer mi ljudi često kažu da širim paniku, ali to nije zaista tako. Mi znamo da zagrebačko područje ima potencijala za potres do magnitude 6.5. prema procijeni tektoničara Rudarasko naftnog-geološkog fakulteta. Do 7 po Richertu možemo očekivati na dubrovačkom području. Znate i sami za razorni crnogoroski potres koji je bio i preko toga. Dakle, kada mi govorimo o tom glavnom zagrebačkom potresu, onda govorimo o potencijalu koji se još uvijek nije oslobodio. Rađeno je istraživanje gdje je ustanovljeno da Kašinski rasjed nije bio aktivan ni u zagrebačkom potresu ni sada. Međutim, mi ne možemo znati u kojoj je fazi to prikupljanje energije. Je li ono pri kraju, pa će doći do oslobađanja ili tu ima potencijala koji se i dalje nakuplja, pa ne znamo kad će doći. Nažalost ne vidimo 10 kilometara ispod zemljine površine da bismo mogli reći što se dolje zbiva i nema nikakve mogućnosti da to predvidimo. Mi samo znamo gdje su rasjedne plohe, a s druge strane mi gledamo potrese i određujemo kojoj plohi pripadaju. Nije teško to odrediti, ali teško je procijeniti u kojoj je fazi prikupljanje energije. Ali mi vam sigurno možemo reći da će Zagreb u jednom trenutku pogoditi potres magnitude 6.3 ili 6.5 po richteru, nažalost ne znamo kada”, priča nam Fiket priču o potencijalnim opasnostima te načinima na koje se možemo zaštiti.
“Kvaliteta gradnja je ključ, nažalost imamo i novogradnje u kojima padaju stubišta na potresu jačine 5.5“, rekao je Fiket.
“Jedino što možemo učiniti jest to da se pripremamo kao da se taj potres može dogoditi sutra, a nadamo se da se neće dogoditi. To je jedino što možemo. Mi znamo da Hrvatska leži na trusnom području, nešto manje trusnom nego Italija, ali potresi su kod nas mogući i mogu biti razorni. Potresi od 6.5 ili 7 nose mnogo, mnogo više energije nego ovi koje smo do sada osjetili. Posljedice bi bile strašne. Mi moramo ulagati ne samo u znanost da bismo neke zaključke mogli donositi kvalitetnije i brže, nego i u gradnju koja je ja se nadam nakon potresa u Skopju 63-e ipak građena po standardima po kojima su trebale biti. Ti potresi ne bi smjeli moći srušiti do kraja objekte, ali štete i žrtve su uvijek moguće od predmeta u padu. Ipak, događa se nažalost da i u novogradnjama otpadaju stubišta u potresu magnitude 5.5. To sigurno nije napravljeno po pravilima. Pogledajte Japan koji je na puno trusnijem području nego što smo mi i tamo se događaju puno jači potresi nego ovdje, ali zgrade se ne rušaju jer su protupotresno izgrađene. Potresi do magnitude 6.5 ne bi smjeli srušiti niti jednu kvalitetnu zgradu”, zaključuje Fiket u nadi da ćemo kao društvo konačno razmišljati o dugoročnom razvoju.
