Što će se raditi po zagrebačkim kvartovima iduće godine? Evo svih zahvata

02.02.2016., Vodice - Zapocela je izgradnja sustava za prociscavanje otpadnih voda aglomeracije Srima-Vodice-Tribunj. U financiranju izgradnje sustava sudjeluju Europska unija sa 74% bespovratnih sredstava, dok se ostatak od 26% financira na nacin da Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode placaju svatko po 10,40% dok jedinice lokalne samouprave ? Grad Vodice i Opcina Tribunj sudjeluju u pla?anju s 5,20%. Ukupna procijenjena vrijednost I. faze Projekta iznosi 141.230.488,00 kuna. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik, u utorak je predstavio konture prvog proračuna u svom mandatu, a 36 sati kasnije postao je dostupan. Ono što je odmah upalo u oko to je da ključan gradski dokument za 2022. godinu, vrijedan 15,12 milijardi kuna – od čega 10,19 milijardi iznosi proračun Grada dok se 4,93 milijarde kuna odnose na proračunske korisnike, odnosno gradske ustanove – nema vidljivu četvrtu razinu.

A upravo na njoj inzistirao je Tomašević dok je bio u oporbi: od bivše vlasti tražio je da je pokaže da bi se vidjelo kako će se točno unutar određene stavke izvršiti preraspodjela sredstava. Drugim riječima, postoje sredstva, primjerice za obnovu građevina mjesne samouprave, ali nema razrade što će se točno obnavljati na određenim objektima.

Proračun je za 1,1 milijardu kuna veći u odnosu na rebalans proračuna za 2021., a iz Gradske uprave to su objasnili činjenicom da se intenzivira poslijepotresna obnova Zagreba te nastavlja sa stabiliziranjem financija Grada, a planiran je u skladu s makroekonomskim predviđanjima stope rasta od 6,6 posto u 2022.

Ukupne prihode Grad procjenjuje na 10,2 milijarde kuna, od čega najviše – 5,92 milijarde – dolazi od poreza i prireza. Rashodi su pak planirani na 10,19 milijardi kuna. U odnosu na 2021. godinu, u Gradu računaju na dodatne prihode u visini od 1,5 milijardi kuna, piše Tportal.

Osim 520 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU-a, planira se 680 milijuna kuna prihoda od prodaje udjela u tvrtki APIS IT (350 milijuna kuna), dvaju zemljišta u Blatu i Mandlovoj ulici za 104 milijuna kuna te 160 milijuna od prodaje poslovnih prostora i garaža, kao i 415 milijuna kuna dodatnih prihoda od poreza u odnosu na 2021. godinu.

Pokojni gradonačelnik Milan Bandić, podsjetimo, u nekoliko navrata spominjao je prodaju 49 posto udjela u APIS-u državi. Prvi put još 2013. godine, kada je na vlasti u državi bila Kukuriku koalicija, a zadnji put u ljeto 2020. godine. Bila je to kulminacija sukoba s HDZ-om, kad je Bandić preko noći cijenu s 284 dignuo na 405 milijuna kuna. Zanimljivo je to da se i trgovina zemljištem u Blatu planira napraviti s državom. Riječ je o lokaciji za planiranu dječju bolnicu.

Za plaće u Gradskoj upravi izdvojit će se 34 milijuna kuna manje nego u prošloj godini, uštedjelo se i na vijećničkim naknadama, 30-ak milijuna kuna, sport je dobio 115 milijuna kuna, odnosno 20 manje nego lani, a najveća ušteda zapravo je 283 milijuna kuna na mjeri roditelj odgojitelj.

Od 267 milijuna kuna kapitalnih ulaganja, najveći dio, 86,2 milijuna kuna, otpada na školske objekte, 51,8 na vrtiće, 41 na zdravstvene objekte, 27,7 na zaštitu spomenika kulture, 26,8 na obnovu objekata stradalih u potresu…

Od škola najviše – 35 milijuna kuna – odnosi se na stradalu u potresu Hotelijersko-turističku školu, slijedi OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga s 25 milijuna te OŠ Ante Kovačića s 13,2 milijuna kuna. Od vrtića najviše – po 15 milijuna kuna – odnosi se na vrtiće u Ivanjoj Reki i Sesvetskom Kraljevcu te po 10 milijuna za one u Svetoj Klari i Žitnjaku.

Za KB Sv. Duh – Zavod za kliničku mikrobiologiju i hospitalne infekcije, odnosno za projektnu dokumentaciju, građenje i opremanje planira se 22 milijuna kuna, a za Psihogerijatriju u Vrapču 10,2 milijuna kuna. Deset milijuna namijenjeno je za obnovu kazališta Gavella.

Za Program građenja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba planirano je 264,8 milijuna kuna, od čega najviše – 205 milijuna – ide na nerazvrstane ceste. Slijedi modernizacija pothodnika s 24,8 milijuna, a 12 milijuna kuna planirano je za javnu rasvjetu.

Najveći infrastrukturni projekt trebala bi biti rekonstrukcija, odnosno denivelacija na Žitnjaku, na križanju Slavonske – Siniše Glavaševića – Gordana Lederera, a za građenje i nadzor planira se izdvojiti 72,7 milijuna kuna, kao i 14,5 milijuna za građenje prve faze Branimirove od Zagrebačke do Brestovečke.

Koji se zahvati planiraju u svim gradskim četvrtima, možete pogledati u dokumentu. Kako je proračun dijelom i popis lijepih želja, treba tek vidjeti što će se realizirati od navedenog jer na brojne vanjske faktore, poput pandemije, inflacije i konstantnog poskupljenja građevinskih usluga, nemoguće je utjecati.

Komentari