Stanovnici ovog dijela Zagreba sami su platili i natkrili svoje kontejnere, vode bitku i s vranama

FOTO: Facebook / Ilustracija

Gradska četvrt Novi Zagreb-istok ima najveći broj zelenih površina, no zbog toga njegovi stanovnici imaju popriličan problem kad lišće s drveća počne padati. Tada im spas pružaju djelatnici Čistoće koji malenim kamionima obilaze čak i velika parkirališta.  Jedni s metlama od šiblja lišće skupljaju na hrpice, drugi kamiončić voze, a treći ga pune. Lišće potom odvoze na kompostiranje na odlagalište na Jakuševec. Stanovnicima te gradske četvrti nedavno su podijeljeni i posebni spremnici za papir tako da sve veći broj sugrađana razvija svijest o odvajanju.

Predsjednik gradske četvrti Novi Zagreb-istok Milenko Arapović kaže da Čistoća nema dovoljno ljudi da sva 1654 hektara površine bude cijelo vrijeme “oslobođeno” od lišća na javnim površinama. Pogotovo onima u rubnim naseljima, poput Velikog polja, Buzina ili Hrelića, čije se ulice, kaže Arapović, malo manje čiste od onih u kvartovima koji stoje uz velike gradske prometnice ili su u zoni tramvaja. No zato su zeleni otoci, sa spremnicima za papir, staklo, plastiku, tekstil i komunalni otpad, i okoliš oko njih većinu vremena uredni.

“Kada i vidimo da netko ostavi otpad pokraj spremnika ili su oni prenatrpani, nazovemo besplatni Holdingov broj 0800 818-919, na koji i građani mogu prijaviti nepravilnosti koje uoče na zelenim otocima, a Čistoća reagira u manje od 24 sata”, ističe Arapović dodajući da su pojedine otoke znali premještati ako su se stanovnici naselja žalili da im iz nekog razloga ne odgovaraju.

“Najveći je problem udaljenost. Primjerice, u Dugavama je građanima teško ako otpad moraju nositi kilometar i pol do najbližih spremnika pa smo ih stavili na udaljenost koja svima odgovara”, kaže Arapović. Stanovnici vode brigu, ističu u gradskoj četvrti, o stanju svojih spremnika, a neki su, poput složnih susjeda u Lojenovu prilazu u Zapruđu, svoje kontejnere natkrili i ogradili o svojem trošku, prenosi Večernji.

“Platili su to iz pričuve, a to je ujedno i primjer po kojem ćemo se ravnati, nastojat ćemo što više lokacija na isti način ograditi da se kontejneri ne bi raznosili okolo”, kaže Arapović. Svoj glomazni otpad stanovnici mogu odnijeti u najveće reciklažno dvorište u Zagrebu, odmah pokraj ulaza u veliko odlagalište na Jakuševcu, a mogu i naručiti odvoz dva puta godišnje bez naknade putem zahtjeva koji dobivaju uz račun Zagrebačkog holdinga na kućnu adresu.

Velik problem u četvrti imaju s vranama, čiji su broj ipak uspjeli smanjiti, i to zato što su tražili da se postave novi koševi s poklopcem koji onemogućavaju vranama da sadržaj bacaju izvan njih.

– Kod nas doma, recimo, čak i moji unuci znaju u koju kantu ide koji otpad. Kulturu odvajanja otpada treba učiti od malih nogu – kaže Milenko Arapović. Podijeljeni su i spremnici za biootpad, i to njih 230, a dio ih je, kažu iz Čistoće, u domaćinstvima. Pilot je to projekt u sklopu kojeg će se utvrditi koliko komposta “proizvede” pojedino kućanstvo.

Komentari

Komentari