Glomazni otpad skupljat će tvrtka Eko-Flor plus iz Oroslavlja. Ovaj posao Eko – Flor je dobio na period od dvije godine, a ugovor je težak 1,48 milijuna kuna bez PDV-a. na natječaj je pristigla samo jedna ponuda po cijeni od 1,5 milijuna kuna.
Na čelu ove tvrtke nalazi se Ivan Pripuz, sin “kralja otpada” i kontroverznog zagrebačkog poduzetnika te bliskog gradonačelnikovog prijatelja – Petra Pripuza.
Podsjetimo, Petar Pripuz uhićen je s gradonačelnikom Milanom Bandićem i još desetak ljudi u sklopu akcije Agram 2014. godine. Uskok je teretio Bandića za pogodovanje Pripuzovu CIOS-u i namještanje poslova s odvozom otpada.
Spomenimo u ovom kontekstu kako je Bandić pritom prijavljen zbog pokušaja mita u zamjenu za iskaz na sudu od strane poznate neurologinje Vide Demarin, dok je Pripuz platio 7,7 milijuna kuna jamčevine za uvjetnu slobodu.
U fokusu javnosti Petar Pripuz se našao u ljeto 2017. godine kada je ponovno završio u Remetincu . Naime, Uskok je nakon ‘višemjesečnog kriminalističkog istraživanja” pokrenuo istragu protiv njega, sina i poslovnih suradnika zbog sumnje da su fiktivnim poslovima izvukli 98 milijuna kuna i utajili 22 milijuna kuna poreza.
Iz Remetinca je izašao nakon što je platio jamčevinu od 7,5 milijuna kuna.
Inače, oni koji znaju Pripuza, tvrde kako on ne voli kada ga se naziva kraljem otpada jer je tek član NO u tvrtki. Međutim, riječ je o čovjeku koji je prije šest godina imao bilancu da je preko šest firmi koje su povezane s njime u pet godina od 2006. imao prihod od 544 milijuna eura. Najveći izvor prihoda Pripuzu je Cios, a baš zbog neobične Bandićeve naklonosti prema ovoj tvrtki prozivan je gradonačelnik u javnosti.
U sklopu grupacije Cios nalazili su se Centar za reciklažu Unija Zama, Cial, Cios Cargo, Felis Produkti, Depos i mnogi drugi, a Pripuz je značajan i kao čovjek zbog kojega se u nezahvalnoj situaciji tijekom Uskokove akcije našao i ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović.
Surađivao je Pripuz i s Fondom za zaštitu okoliša koji je, kao središnje mjesto za organizaciju gospodarenja otpadom, dao svega dvije koncesije za upravljanje automobilskim olupinama – Odlagalištu sirovina i Cezar. Za te olupine Fond je isplatio 65 milijuna kuna premda je sam Fond u to doba bio na gubitku od 17 milijuna kuna.
Poznavajući poslove s otpadom kontroverznog zagrebačkog poduzetnika, upućeni s razlogom sumnjaju kako je ovaj potez, ali i Prijedlog izmijena Zakona o komunalnom gospodarstvu, ako se izglasa u ovom obliku, tek jedan korak bliže ka privatizaciji Čistoće koja bi se vrlo lako mogla naći u rukama Petra Pripuza.
A jesu li ove sumnje opravdane, ostaje za vidjeti.
