Sesvete se “guše” u divljim odlagalištima otpada

50
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Saniraju jedno, pa nikne drugo. A ponekad i ono staro ponovno “oživi”. Ilegalni deponiji ozbiljan su problem Gradske četvrti Sesvete, u kojoj ulice i druge javne površine često služe kao odlagalište. I to ne samo stanovnicima teritorijalno najveće zagrebačke četvrti u kojoj živi 70 tisuća ljudi već i građanima iz drugih dijelova Zagreba. Shvatili su to vijećnici četvrti kad su jednom prilikom komunalnim redarima prijavili poveću hrpu smeća, a od njih su dobili povratnu informaciju da su pronašli uglavnom stari namještaj te vizitku u ladici jednoj stola.

“Nazvali su broj koji su pronašli i ispalo je da je vlasnik namještaja iz Donjeg grada. Čovjek je jednoj firmi platio da mu odnesu namještaj koji je htio baciti, a oni su potom sve jednostavno izbacili na cestu na rubu grada” kaže Stjepan Kezerić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete, dodajući da je vlasnik namještaja dobio nalog da ga ukloni s javne površine, što je i učinio.

Sesvete su, ističe Kezerić, najveće ilegalno odlagalište u gradu, a često se s pojedinih lokacija zna odvesti i više od stotinu kubika raznog smeća. Veće količine pojavile su se nedavno u Starom Brestju, u produžetku Horvatove, između Sesvetske Selnice i Dumovca, u Sesvetskom Kraljevcu, odnosno u Strojarskoj ulici i križanju puta prema Posavečkoj šumi… Problem su i kontejneri kod mjesnog groblja u Vugrovcu, koji su postavljeni kako bi se onamo odlagao otpad nastao nakon njegova čišćenja, poput lampiona, osušenog cvijeća i starih vijenaca, no postali su mamac za odlaganje i drugog smeća pa je površina uz spremnike vrlo brzo postala divlje smetlište, piše Večernji list.

“Građani gotovo svakodnevno dojavljuju neku novu lokaciju, a kad reagiramo i deponij se očisti, zna se dogoditi da komunalne redare već idući dan dočeka slična slika. Problem je to što redari ne mogu sankcionirati počinitelje i kad ih zateknu na licu mjesta jer ih ne smiju legitimirati. Situacija u Sesvetama zasigurno bi se promijenila kad bi se komunalcima proširile zakonske ovlasti i kad bi se povećale kazne počiniteljima”  napominje Kezerić.

Dojave dobivaju i članovi udruge Zelene i plave Sesvete, koji kažu kako je najveći problem u ilegalno bačenom građevinskom otpadu, među kojim ima i opasnog azbesta, a najrecentniji je primjer na stotine kubika takvog otpada kod bivše tvornice Sljeme i u blizini Novog Jelkovca. Nepripadajući otpad zatiču vijećnici gradske četvrti i na zelenim otocima, no izvan spremnika za papir, plastiku, staklo i tekstil.

“Uglavnom je riječ o krupnom ili miješanom komunalnom otpadu, pa apeliramo na pojedine sugrađane da to ne rade. Ako moraju nekamo odložiti krupniji otpad, mogu ga donijeti u reciklažno dvorište u Jelkovečkoj, kod sajmišta” govori Kezerić.

Vijeće gradske četvrti predložilo je Gradu Zagrebu i postavljanje mobilnog reciklažnog dvorišta u naselju Popovec, u Varaždinskoj ulici, kako bi se time obuhvatio prostor od 17 mjesnih odbora na području sjeveroistoka grada.

“Cilj je pronaći još pogodnih lokacija za reciklažna dvorišta, no i u tu postoji problem. Grad ne posjeduje parcele koje bi udovoljavale potrebnim uvjetima, pa se sad traže privatne koje bi se mogle otkupiti ili unajmiti” objašnjava Kezerić.

Kako bi stanovnicima omogućili da papir ne moraju nositi do zelenih otoka, već da ga mogu odvojiti na kućnom pragu, Čistoća je podijelila više od šest tisuća spremnika, a na odvajanje su se stanovnici, dodaje Kezerić, već privikli. Podijeljeno je i 2814 kompostera za biootpad, i to u Mariborskoj ulici i odvojku, Trakošćanskoj, Kašićevoj i Varaždinskoj cesti, a velik broj kućanstava kompostira u komposterima koje su osmislili sami.



Komentari