Kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba gostovala je kod Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2.
“Radila sam 22 godina u Ekonomskom institutu kao istraživač. Ja se držim one Bruce Leeja, nije dovoljno znati, potrebno je primijeniti. Imam poriv da nešto promijenim. Volim filmove Bruce Leeja, volim borce”, kratko je opisala zašto je ušla u politiku i dodala: “Nije mi do vlasti, moj je motiv da radim promjene za koje mislim da su nužne i u Zagrebu i u Hrvatskoj”.
‘Moj suprug zaposlen je po proceduri po kojoj su i ostali zaposlenici’
Milan Bandić ju je optužio da je supruga u sestru zaposlila preko veze.
“Moj suprug je ovlašteni porezni savjetnik, revizor, magistar ekonomije, zaposlen je na mjestu za kojega je imao sve potrebne kvalifikacije. Tvrde da je mimo natječaja, ali on je zaposlen po proceduri po kojoj su i ostali zaposleni. Vrlo brzo smo shvatili da je to greška, i on je dao ostavku. Što se tiče bilo koga iz moj uže i šire rodbine, niti u jednoj gradskoj upravi nema nikoga. Niti sestra mog supruga. Ona se jednom javila na natječaj, no posao nije prihvatila”, tvrdi Sandra Švaljek.
Stanković pak odgovara da je pet mjeseci kasnije njen suprug ipak prihvatio posao kao savjetnik ZET-a vrijedan oko 140 tisuća kuna.
“Nikada nije radio savjetodavne usluge za ZET. Nikada to nije realizirano. Nije bilo nikakve transakcije”, kazala je Sandra Švaljek koja je tada bila Bandićeva zamjenica.
Prioriteti: promet i prometne gužve
Kazala je da su promet i prometne gužve su jedan od njezinih prioriteta.
“Zadnja strategija prometnog razvoja bila je 2008. godine. Ona čak nije postala niti službena. Zagreb je presječen na dva dijela. To zahtijeva tzv. infrastrukturne poboljšice”, kaže Švaljek.
Smatra da nema drugog rješenja nego ukopati prugu te da treba denivelirati ceste – da neke idu ispod, a neke iznad.
“Ovo su veliki projekti, ali ima i nekih koji manje koštaju, a to je automatizacija signalnog sustava u gradu. Često stojimo pred semaforima, a nema potrebe za to”, tvrdi Švaljek.
Kazala je da ju zanima i razvoj grada.
“Urbanizam je zamro. Čini mi se da je zadnjih 20, 30 grada nedostao razvojni zamah u gradu. Unutar postojećih gabarita Zagreba ima neiskorištenih prostora koji možda zahtijevaju nešto veće ulaganje”, istaknula je.
Govoreći o Zagrebačkom velesajmu, kazala je da on tijekom cijele godine nije u punoj funkciji i predlaže manji sajam. Tamo bi trebalo nastati poslovno središte iz područja poslovnih tehnologija.
‘Zagreb se razvijao stihijski’
Stanković je spomenuo i projekt maksimirskih nebodera, za koje je Švaljek još jednom rekla kako je problem takvih stambenih rješenja taj što se Zagreb razvijao stihijski i njegiva infrastruktura jednostavno ne može pratiti broj planiranih stanara.
“Problem su i gubici u vodoopskrboj mreži: Zagrepčani za jednu litru vode plaćaju dvije litre. Gubici u vodovodnoj mreži su 50 posto”, poručuje Švaljek.
Drugi krucijalni problem je problem odlaganja otpada jer će do 2018. Jakuševec biti zatvoren. Cijeli sustav treba ponovno ‘izmisliti’
“Ne smijemo dopustiti da Zagreb u tom dijelu bude na začelju.”
Odgovarajući na pitanje o kapitalnim investicijama u Zagrebu, Švaljek je spomenula sustav vodoopskrbe i gospodarenje javnim otpadom.
“Gospodina Bernardića doživljavam kao gradskog političara, kao nekog tko se bavi zagrebačkim temama. On će sada biti nešto drugo jer će se baviti nacionalnim temama”, smatra Švaljek.
Izjavila je i da nije baš sigurna da je dobro predsjedniku SDP-a da bude ujedno i kandidat za gradonačelnika Zagreba.
Kaže da je dobila potporu HSLS-a, ali da ona ostaje nestranački čovjek.
Kod Bandića je imala odriješene ruke
Na pitanje kako to da je povjerovala Milanu Bandiću izjavila je da je on jedan pragmatičan političar i da je prije nekoliko godina imao deideologiziranu kampanju.
“Osim toga, rekao mi je da ću imati odriješene ruke i imala sam odriješene ruke“, kazala je Švaljek.
Na pitanje jeste li slijepo vjerovali Milanu Bandiću, odgovorila je: “Ja uopće nisam taj tip osobe”.
Komentirala je i izgradnju crkve na Savici rekavši kako treba poslušati građane koji su se jasno izjasnili da park, rijetka zelena površina, treba ostati parkom. A što se tiče preimenovanja trga Maršala Tita, zalaže se za referendum jer to je kontroverzno pitanje koja polarizira građane.
Do posla preko veza i poznanstava
“Prema informacijama iz ljudskih resursa u gradskoj upravi, oko 90% ljudi zapošljava se preko veze i poznanstava, a prije je to bilo tek 10%”, kazala je Švaljek.
Na pitanje tko stoji iza nje i tko će financirati njenu kampanju rekla je kako skupnja sitne iznose građana koji vjeruju u njen program. Kaže kako joj zasada pomažu volonteri, a planira potrošiti 200 do 300.000 kuna. Potvrdila je da i dalje radi na Ekonomskom institututu.Iako na stranicama stoji kako je konzultantica u firmi svog supruga, Švaljek to demantira kazavši kako nikada nije imala ulogu, a potpis koji tamo stoji možda je iz vremena kada su kao par imali drugačije planove.
Komentirala je sadašnju vladu koja ima dobre temelje jer smo u periodu gospodarskog rasta, ali ovdje leži opasnost od ‘uljuljkavanja’.
“Hrvatska zaostaje sama sa sobom i za zemaljama s kojima se treba uspoređivati”, tvrdi Švaljek.
Nadalje, pozdravlja poreznu reformu jer je dobro pripremljena, studiozna i rasterećuje poduzetnika, što poboljšava konkuretnost. No porez na dohodak smatra penalizirajućim jer je opterećenje na plaće preveliko. Spominje i kako bogatiji sloj hrvatskog društva ne zarađuje od plaća već od dohotka kapitala.
“Onima sa najnižim dohotcima ne može pogodivati reforma jer oni porez ne plaćaju”, objasnila je.
‘Političari uzimaju kredite kako bi se činili siromašnijima’
Mariću savjetuje kako nastoji zadržati proračun u onim okvirima gdje je on danas, iako se najavljuje veća izdvajanja za neke sektora.
Švaljek je svjesna kako će, zbog demografskog starenja, biti potrebno povećati budžet za zdravstvo i mirovinsko osiguranje, što predstavlja smanjenje i za sve ostale buduće rashode.
Komentirajući imovinske kartice rekla je kako nema nošta protiv uvida u njenu, ali napomenula je i da postoji mnogo licemjerja kada političari uzimaju kredite koje prikazuju na karticama kako bi se činili siromašnijima.
