Stanovnici podsljemenske zone pesimistični su oko ugovora koji je gradska uprava sklopila s Hrvatskim šumama, piše Večernji list. Cijena po posječenom stablu kreće se oko 2800 kuna, a dio je već uklonjen i prodan drvnoj industriji.
Odvoz trupaca gledaju već desetak godina, a tome svjedoče i oštećeni kolnici u Gračanima, Šestinama, Mlinovima i drugim sljemenskim naseljima.
Nije neobično da dio stanovnika tog kraja ugovor vrijedan 1,2 milijuna kuna (960.000 bez PDV-a), a koji je nedavno Grad Zagreb sklopio s Hrvatskim šumama, smatraju još jednim “čavlom u lijesu” ionako devastirane i ogoljene sljemenske šume.
Ugovor je potpisan, kako objašnjavaju u Službenom glasniku Grada Zagreba, kako bi se uklonila opasna stabla na koridoru nove žičare. Drveće se mora ukloniti, dodaju iz Hrvatskih šuma, prije nego što se postavi sajla, što će biti, kako je Večernji doznao na gradilištu, posljednja faza radova prije nego što se žičara dovrši. Postoje, dakako, oni koji ne vjeruju da će se rušiti samo “opasna” stabla.
Ugovoru se čudi Marijan Kos, predsjednik Mjesnog odbora Gračani.
“Trasa nove žičare već je očišćena. Na Sljemenu sam kod gornje stanice bivše žičare zamijeto stabla označena za sječu. Zelena su pa se još ne smiju sjeći, a imaju oznaku Hrvatskih šuma. To me čudi jer uopće nisu na trasi nove žičare”, govori Kos te potvrđuje da se drvo odvozi već godinama i da je izgradnja žičare dodatno pogoršala situaciju. Da je šuma strašno nastradala otkako su počeli radovi, čula je i stanovnica Gračana Ljerka Smolčec, a njena susjeda Margot Jerinić veseli se što će uskoro žičarom na Sljeme, iako i njoj smeta prekomjerna devastacija šume.
“Sječa drveća, to vam ni niš novo. Svake jeseni građani si pile drva za ogrjev. Puno je veći problem neodržavanje šuma i staza”, kaže ova umirovljenica.
Tihomir koji živi u blizini čuo je da će se uklonjeno drvo koristiti kao biogorivo.
“Navodno je sklopljen ugovor s termoelektranama i njima prodaju trupce”, rekao je. Da se puno odvozi iz šume, govori i predsjednik vijeća Gradske četvrti Podsljeme Krešimir Kompesak.
“Tegljači voze trupce, što šteti kolnicima”, naglasio je Kompesak čemu je dodao da ih o ugovoru nitko nije obavijestio. Ne znaju ništa o njemu kao ni u Parku prirode Medvednica, čija ravnateljica Marina Popijač kaže kako sječa nije ništa novo te da je dio gospodarenja šumama i događa se već desetljećima.
“Ona bi, osobito na nagibima trebala biti manja”, govori dr. sc. M. Popijač koja smatra da je problem u propisima koji ne prate stanje na terenu koje je uvjetovano klimatskim promjenama.
“Žičara je dodatno otvorila “svijetle pruge”. Šumu valja temeljito obnoviti”, govori ravnateljica, koja za sljemensku šumu nema optimističnu prognozu.
“Htjeli smo ponovno provesti snimanje stanja biljnih zajednica, no još uvijek pronalazimo način izvora financiranja. Šuma bi se trebala obnavlja planski, parcijalno s pregledom stanja na terenu, a ne isključivo sukladno propisima koji su zadani. No to je trebalo riješiti još prije dvadeset godina, sada je već panika”, kaže i dodaje da je puno gora situacija na sjevernoj, zagorskoj strani Medvednice nego na zagrebačkoj.
Stvar su za Večernji dodatno razjasnile i Hrvatske šume. Na osnovu ugovora s Gradom, objašnjavaju, siječe se 349 stabala ukupne drvne mase 462,46 m3. Cijena je oko 2800 kuna po stablu, a rušenje stabala iznimno je rizično.
“Radi se o stablima duž cijele trase žičare, koje je nadzorno tijelo investitora pokazalo kao opasna stabla te zbog kojih neće biti moguće pustiti novu žičaru u promet. Žice trase nove žičare prolaze iznad krova postaje stare žičare. Sva stabla za rušenje obilježena su na zahtjev investitora i nadzornog inženjera”, kažu iz Hrvatskih šuma te dodaju da je naknadnim izvidom na terenu izvođač radova zaključio kako trasu treba dodatno proširiti radi sigurnosti korisnika žičare.
“U proteklih deset dana uklonjeno je oko 100 stabala. Dio drvne građe je prodan za ogrjevno drvo privatnim kućanstvima, a dio hrvatskoj drvnoj industriji. Drvni materijal koji je naslagan kod stare donje postaje bit će samljeven i isporučen kao bio masa za toplinske energane u Hrvatskoj”, potvrdili su iz Hrvatskih šuma.
