“U kojoj državi svijeta je najviše oboljelih od Covid – 19?”, prvo je pitanje koje su za domaću zadaću iz prirode dobili učenici osnovne škole Brestje u Sesvetama. Naime, pofesorica je školarcima koji trenutačno pohađaju peti razred izdiktirala još niz sličnih pitanja:
“2. Kakav je broj zaraženih osoba koronom u vremenu od 7. do 14.9. porast, pad ili stagnira (zaokruži)
3. Broj je zaraženih svakim danom u porastu? da ili ne (zaokruži)
4. Popuni tablicu
Datum broj zaraženih
7.9.
8.9.
9.9.
10.9.
11.9.
12.9.
13.9.
14.9.
Odnosi se na broj oboljelih u svijetu
5. Je li broj zaraženih u porastu, padu ili varira?
6. Je li pretpostavka prije istrazivanja bila točna?”
Roditelje zadatak nije ostavio ravnodušnima, naprotiv kod određenih mama i tata izazvao je bijes i zgražanje.
“Što je ovo ljudi moji?!!! Jel to područje prirode i društva?!!! Što rade od djece?!!!
Luda sam”, napisala je majka u objavi na Facebooku.
O spornom zadatku porazgovarali smo s psihologinjom Gordanom Buljan Flander, ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
“Preporuča se da djeca i mladi budu informirani o onome što vide i što osjećaju iz svoje okoline, ali sukladno njihovoj dobi i razvoju te na način koji ih neće dodatno opteretiti, pružajući im informacije koje mogu razumjeti. Pritom je važno djecu zaštititi i od toga da se sami informiraju na neprovjerenim mjestima ili da sami donose zaključke kroz fantazije, koji mogu biti zastrašujući. No, nije poželjno preplavljivati djecu informacijama, a svakako se preporuča zaštititi ih od kontinuirane izloženosti o COVID-19 informacije kroz medije “, objasnila je Buljan Flander.
Dodaje i da je za djecu osnovnoškolske dobi poželjno je da znaju kako postoji korona virus, kako se širi, zašto može biti opasan te kako učiniti sve što možemo da bismo zaštitili sebe i one oko sebe, apelirajući na zajedničko poštivanje pravila i empatiju.
“Kad tražimo od djece da se pridržavaju pravila, važno je da ih ona razumiju, čime je veća vjerojatnost da će se u skladu s njima i ponašati, kao i da im svojim primjerom, a ne samo riječima, pokažemo što i kako činiti. U tom smislu, mogu reći kako je, razvojno gledano te iz prizme emocionalne dobrobiti djece, u ovom trenu zdravstvene krize nepoželjno zahtijevati da sama prate iz medija informacije koje su opterećujuće i za odrasle, budući da mogu izazvati pojačanu tjeskobu i opterećenost, posebno uzevši u obzir prolongiranost krize i druge stresore iz okoline, poput prilagodbe na početak školske godine, te sve ono što je ova situacija donijela, ili uzela njihovim obiteljima”, zaključila je.
Ravnatelj škole Mišo Kutleša rekao je kako mu je jako žao što mu se roditelji nisu javili da porazgovaraju o svemu te kako se radi o izuzetno dobroj profesorici.
“Smatram da se ne radi o ničemu tako dramatičnom. Koliko sam i ja vidio pitanja, radi se o istraživačkom radu na temu koja se tiče svih nas. Ne radi se ni o čem nenormalnom, moramo djecu upoznati s tim temama, a ne im pričati bajke“, kazao je Kutleša za 24 sata.
U Zagrebu je zabilježeno 44 novih slučajeva, uočen proboj virusa u domove za starije
