ROĐACI I NIGERIJSKI PRINČEVI: Ovo su ljudi koji Zagrepčanima najčešće uzimaju novac, evo što im sve rade!

Foto: Pixabay

U samo nekoliko sekundi jedna je tvrtka ostala bez vrtoglavog iznosa.

Naime, u utorak oko 9:20 u Novom Zagrebu, točnije Buzinskom prilazu, jednoj je 43-godišnjoj zaposlenici stigla e-mail pošta u kojoj je od nje zatraženo da ažurira mobilnu aplikaciju banke za tvrtke.

Ona je to i učinila ne sumnjajući što će uslijediti. Koristila ja poveznicu koja joj je stigla e-mailom, a nedugo nakon toga s računa tvrtki u više transakcija obavljene su isplate od nekoliko stotina tisuća eura.

Poicija podsjeća da je internet postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od žrtava izvukli novac ili vrijedne financijske informacije.

”Prijevare u kojima glavnu ulogu igraju davno preminuli rođak ili nigerijski princ nisu više jedini trikovi zanata. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke”, podsjeća policija.

Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava, a postoji i sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara.

Direktorska prijevara

Varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.

Prijevara s računima

U ovom se slučaju varalice pretvaraju da su klijenti/dobavljači i navode zaposlenike da plate buduće račune na drugi bankovni račun.

Krađa identiteta pozivom

Postoje i telefonske prijevare u kojima prevaranti zovu i pokušavaju navesti žrtve da otkriju svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.

Tako postoji phishing, odnosno krađa identiteta lažnim porukama e-pošte. Tu je i smishing – krađa identiteta SMS-om.

Krivotvore se i mrežne stranice banaka, što znači da se koristi lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.

ŠTO SE TO DOGAĐA? Sve više ljudi na ovaj način ostaje bez novca, evo što ih je snašlo

Opuštanja nema ni ako tražite ljubav jer postoje i romantične prijevare. U tim se slučajevima varalice pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

Postoji i krađa osobnih podataka kada se osobne informacije prikupljaju kroz kanale društvenih medija, ali i investicijske prijevare i prijevare u online kupovini kada vas napadač navede da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.

Kao što je istaknuto u izvješću Internet Organised Crime Threat Assessment (IOCTA) 2018, društveni inženjering nastavlja rasti kao pokretač mnogih kibernetičkih kaznenih djela među kojima je krađa identiteta najučestaliji oblik. Kriminalci koriste društveni inženjering kako bi postigli cijeli niz ciljeva: dobivanje vaših osobnih podataka, otimanje vaših računa, krađa vašeg identiteta, pokretanje nezakonitih plaćanja ili uvjeriti vas da nastavite bilo koju aktivnost protiv svog interesa, kao na primjer: doznačiti novac ili dijeliti osobne podatke. Jedan jedini klik može biti dovoljan kako bi se ugrozila cijela organizacija ili osobni podaci.

Komentari