Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u Zagrebu
U utorak je započela 8. sjednica zagrebačke Gradske skupštine. Na dnevnom redu sjednice je, između ostalog, prijedlog Odluke gradonačelnika Milana Bandića o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada u Zagrebu.
Na upit novinara, pročelnica Gradskog ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić prokomentirala je odgodu kazni, ali i kritike na prijedlog Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom te hoće li ona biti adekvatna za potrebe građana.
“Kritike su uvijek dobrodošle i očekivane. Dobronamjerne kritike smo sagledali, neke od njih uvrstili u Odluku, izmijenili tijekom javne rasprave. Zlonamjerne kritike uopće ne želimo komentirati.
Ja znam što je naš cilj i što moramo svi zajedno napraviti u Gradu Zagrebu – to je odvajanje 50 % otpada na kućnom pragu do 2020. godine, to je naša zadaća. Vjerujem da ćemo to postići kroz ovu odluku. Zakon je donesen 2013. godine, Uredba je trebala biti donesena 2014., no donesena je 2017. To trebamo imati u vidu.
Također, plan gospodarenja otpadom RH donesen je početkom prošle godine. Sve je to zaustavljalo konačan smjer i kako se postaviti prema postavljanju sustava za gospodarenje otpadom.
Osobno sam zadovoljna s onim što su Zagrebački holding i podružnica Čistoća pripremili ususret implementacije ove nove uredbe, odnosno naše odluke o kojoj ćemo danas raspravljati.
Mi imamo 390.000 korisnika u Gradu Zagrebu i trebamo svima njima dodijeliti odgovarajuću infrastrukturu – odvojene spremnike za biotopad, vrećice za plastiku i ambalažni otpad, postaviti dovoljan broj odvojenih zelenih otoka, spremnika za odvojene sirovine, a isto tako pripremiti dovoljan broj vozila i radnika da to sve prazni.
Nadamo se da ćemo danas donijeti tu odluku. Čistoća ima rok od 30 dana da predloži novi cjenik koji ide gradonačelniku na usvajanje. Nakon toga u roku od 90 dana od donošenja ove odluke, dužni su poslati svim korisnicima izjave koje oni moraju pročitati, potpisati, dopuniti jer imaju pravo na to. Ako se ne očituju u roku od 15 dana, smatrat će se da su suglasni s onim što im je poslano. Ta izjava je na neki način ugovorni odnos, implementacija naše nove odluke. To se tako treba gledati.
Već sada po zakonu moramo odvajati otpad, ova uredba nije dovela ništa novo što se tiče obveze korisnika. Mi smo bili obvezni to raditi i ranije, što u reciklažna dvorišta, što u zelene otoke.
Pomažemo s ovim da na kućni prag donosimo spremnike za biotopad, za papir i metalni ambalažni otpad. Sada se propisuju ugovorne kazne, ali tek nakon potpisivanja ovih izjava”, kazala je Jozić.
Veličine kanti
Imaju, kaže pročelnica, standardne veličine od 80, 120 i 140 litara predložene, vrećice od 60 litara za plastiku i metalni ambalažni otpad.
“Nudimo najniži volumen od 80 litara, no ako je nekome potreban veći, može to tražiti izjavom i potpisati, takav će mu se dodijeliti i prazniti. Što se tiče zgrada, oni će imati zajedničke spremnike s udjelom od 80 litara, njima će se voziti najmanje dva puta tjedno. Kod kuća će se možda voziti jednom tjedno, ovisno o tome kako će se tko izjasniti u izjavama. Mora biti zajednički spremnik, ne možemo staviti za primjerice 20 stanova staviti 20 puta po četiri spremnika, to je nelogično.
Problem su nam spremnici na javnim površinama koji može biti dostupan trećim osobama, no probat ćemo to dogovoriti s korisnicima. Uredba propisuje da je to obveza korisnika, no mi smo svjesni da građani sada nemaju te mogućnosti sada tražiti gdje mogu staviti svoj spremnik i zaključati ga. Oni koji nemaju, omogućit ćemo im postavljanje na javne površine i pomoći da se na adekvatan način to zaštiti.
No ne sutra nego u narednom razdoblju. Moramo biti vjesni da nam za implementaciju ovakve odluke treba neko vrijeme. Krećemo od potpisivanja izjava, podjele spremnika i praćenja korištenja.
Uvjerena sam da je svijest građana na visokoj razini, ali isto tako nekoliko pojedinaca može narušiti sliku. Ono što je poruka, zamolba, uputa – da mi međusobno djelujemo jedni na druge, opomenemo jedni druge da nam to ne može biti teško. Ovakav sustav u drugim zemljama već odavno postoji. Vjerujte da drugdje ne biste tek tako mogli krivo odložiti a da vas susjed ne opomene”, istaknula je Jozić.
Naplata otpada po stvarnoj količini
Što se tiče Zakona o gospodarenju otpadom i uredbe, pročelnica smatra da je javnost to krivo tumači.
“Što znači po stvarnoj količini? Rekli su da može biti po masi ili po volumenu i broju pražnjenja spremnika. Mi smo se odlučili na volumen i broj pražnjenja jer je obračun po masi jako skup. Možemo mi nekome naplaćivati 5 kilograma otpada, ali to bi korisnika koštalo 100 kuna. Morali bismo postaviti sustav vaganja, sustav praćenja… to je skupo. Kompletan sustav plaćaju korisnici, toga moramo biti svjesni. Postavljamo optimalan i troškovno najefikasniji sustav, koji možemo u Zagrebu sebi priuštiti”, zaključila je Jozić.
