PULS HRVATA Dvadeset posto ispitanih radije bi u vlastiti podrum nego u sklonište: Od 2015. ne postoji zakonska obveza građenja atomskog skloništa

Atomsko sklonište (foto: Zagreb.info)

Prema nedavnom HRrejtingu 20 posto ispitanih ne zna gdje im je najbliže sklonište i sklonili bi se u svoj podrum, a oko 13 posto ispitanih ne zna gdje je najbliže sklonište i ne zna gdje bi se sklonili. Njih čak 12 posto kaže da nema skloništa u blizini!

Anketa je provedena na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška je +- 2,62%, a pouzdanost istraživanja 95%.

Otkako je bespilotna letjelica pala na Jarun, porasla je zabrinutost građana o mjerama sigurnosti koje se mogu provesti u slučaju ratnog stanja.

U ožujku ove godine, pukom igrom slučaja, onom kada se u neposrednoj blizini Studentskog doma Stjepan Radić srušila bespilotna letjelica, za koju je kasnije utvrđeno da je imala fragmente eksploziva, saznalo da je glavni grad u potpunosti nespreman na izvanredne slučajeve. Pa bili oni ratni ili pak nešto sasvim treće zbog čega bi trebali zaklon potražiti u atomskom skloništu.

Kao što su više puta isticali stručnjaci poput Tončija Tadića, nuklearnog stručnjaka s Instituta Ruđer Bošković – “jedino što vas može zaštiti od radijacije prilikom nuklearne eksplozije je betonski zid debeo četiri metra”

Atomsko sklonište (foto: Zagreb.info)

Stanje zagrebačkih skloništa

Od 2015. godine prestala obveza planiranja, projektiranja i gradnje novih skloništa, a postojeća javna i blokovska skloništa na svojem području preuzele su jedinice lokalne samouprave.

“Skloništa u stambenim zgradama, kao zajednički dio stambene zgrade, preuzeli  su na upravljanje i korištenje vlasnici zgrade, a u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbom o održavanju zgrada, upravitelji stambenih zgrada trebaju iste održavati u graditeljskom i funkcionalnom stanju nužnom za normalno korištenje, a što se financira sredstvima zajedničke pričuve utvrđene međuvlasničkim ugovorom suvlasnika stambene zgrade. Prema tome, ključ od skloništa, kao zajedničkog dijela zgrade, treba imati predstavnik stanara, a sklonište mora biti dostupno svim stanarima”, poručili su za Zagreb.info iz civilne zaštite.

Atomsko sklonište (foto: Zagreb.info)

Na području Grada Zagreba za potrebe zaštite ljudi i materijalnih dobara, izgrađeno je oko 1,000 različitih skloništa, a od tog broja, Grad Zagreb upravlja sa 176 skloništa, koja su održavana u skladu s važećim pravnim normama. Napominju i da je manji dio skloništa Grad Zagreb dao na korištenje trećim osobama koje su u obvezi u slučaju potrebe staviti ih na raspolaganje u roku od 24 sata.

KONAČNO Grad Zagreb objavio popis atomskih skloništa: Sa 176 upravlja grad, a samo 10 je javnih!

Prema javno dostupnim podacima iz Plana djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/19), na području Grada Zagreba, nalazi se i 655 stambenih skloništa, 150 skloništa u ustanovama te 134 skloništa u poduzećima, objavili su iz grada.

Osim namjenski izgrađenih skloništa za zaštitu ljudi i materijalnih dobara, u slučaju potrebe mogu se koristiti i drugi pogodni objekti kao što su podrumske prostorije, podzemne garaže u stambenim zgradama, javne garaže i sl., odnosno kao što je slučaj s početka priče – u vlastite podrume, u koje bi se sklonilo 20 posto ispitanika u anketi.

Komentari