PROŠLO JE 30 GODINA OD STRAŠNOG NAPADA: Avioni JNA raketirali su Banske dvore

Screenshot

Prošlo je točno 30 godina od strašnog napada na Banske dvore. Na današnji dan, 7. listopada 1991. godine, zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali su i teško oštetili Banske dvore. U s spomenutoj zgradi nalazili su se  tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić i predsjednik Savezne vlade Ante Marković.

Banski dvori pretrpjeli su veliku štetu. Srušen je dio krova, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije. Jedan je i život ugašen, a četiri osobe bile su ozlijeđene.

Tijekom raketiranja, u Banskim dvorima bila je saborska zastupnica Zdravka Bušić, a za Dnevnik.hr prisjetila se tog kobnog dana.

“Bog je htio pa smo preživjeli, skoro je nemoguće pa zamisliti kako je to bilo. Sretna sam da je konačno podignuta optužnica protiv pilota i zapovjednika vojne eskadrile koja je krenula na Banske dvore i Hrvatsku. Mi znamo da je na čelu, odnosno zapovjednik te eskadrile bio je Ljubomir Bajić. Nadam se da će sve doći do svojeg konačnog rasvjetljenja”, izjavila je Bušić.

Puka sreća spasila je Tuđmana, Mesića i Markovića

Dva zrakoplova JNA raketirala su Dvore malo poslije 15 sati, u vrijeme kad je predsjednik Tuđman razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima jugoslavenskog Predsjedništva i vlade. Puka sreća spasila je sugovornike od pogibije. Tada je ocijenjeno kako se radilo o pokušaju atentata na hrvatskog predsjednika Dr. Franju Tuđmana, s obzirom da je napad vođenim raketama bio usmjeren na njegove radne prostorije.

Od šest ispaljenih raketa, dvije su pogodile Banske dvore, ostale su pogodile zgrade u blizini.

JNA je napala Banske dvore u trenutku kad se njezina i agresija pobunjenih lokalnih Srba proširila na gotovo cijelu Hrvatsku i kad je istekao tromjesečni moratorij Europske zajednice na lipanjsku odluku Hrvatskog sabora o samostalnosti i suverenosti. Zajednica je, naime, vjerovala da se jugoslavenska kriza i srpska agresija mogu riješiti mirnim putem.

No, do tog 7. listopada srpsku su agresiju dnevno trpjeli Vukovar, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik te brojna druga manja mjesta.

Dan kasnije, 8. listopada, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesnu odluku o neovisnosti, odnosno o razdruživanju Hrvatske od ostalih republika bivše države, SFRJ.

Zbog sigurnosnih razloga, Sabor je, umjesto u svom povijesnom zdanju na Markovu trgu, tu odluku donio na sjednici u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u Zagrebu.

Tko je odgovoran?

Za ovaj napad, optuženi su Čedomir Kovačević, referent tadašnje kontraobavještajne službe,  Đuro Miličević, načelnik 105. lovačko -bombarderskog, Ljubomir Bajić, tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa, Slobodan Jeremić, načelnik za zračnu podršku te Ratko Dopuđa  i Damir Lukić, piloti aviona JNA.

Bajić, Miličević, Jeremić, Kovačević i Dopuđa terete se da u 7. listopada 1991. postupali prema zapovjedi vrha JNA. Pukovnik Jeremić je s planom upoznao general-majora Bajića koji je tada bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa RV i PVO te ujedno i zapovjednik Operativne grupe za borbeno zapovijedanje.

Komentari