‘Uđe li virus u romska naselja to će biti katastrofa!’ – kaže Veljko Kajtazi, a mi smo se zabrinuli zbog ovih njegovih razloga…

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

U jeku pandemije koronavirusa malo tko ih spominje Rome, no uđe li virus u romska naselja satkana od trošnih kućica, proširit će se poput požara i pretvoriti u pravu i zdravstvenu i humanitarnu katastrofu, piše Večernji list.

“Dobro je što smo s jedne strane u svojim naseljima socijalno udaljeni i na neki način izolirani od zajednice. Hrvatska se dobro nosi s pandemijom, među najboljima je u Europi. Vladine mjere pomoći za ekonomiju i radnike su za svaku pohvalu, ali nema mjera za pomoć najugroženijim skupinama u koje se ubrajaju i Romi koji su itekako pogođeni krizom. Srećom, virus se kod nas još nije pojavio u naseljima, a ako se to dogodi – bit će to novo žarište, katastrofa. Govorim o tome na sve strane, upozoravam. I mislim da me se čuje. Ali me se ne sluša”, kaže Veljko Kajtazi, saborski zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine.

“Epidemija bi se mogla posebno teško odraziti na Rome”, naglasila je nedavno u posebnom priopćenju u povodu Svjetskog dana Roma koji je bio 8. travnja pučka pravobraniteljica Lora Vidović, navodeći da je Romima sada dostupnost medicinskoj skrbi i trgovinama s namirnicama i higijenskim potrepštinama drastično smanjena jer 68% romskih kućanstava ne posjeduje automobil, a javni je prijevoz ukinut i zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka bez propusnice.

“Objekti u kojima žive moji Romi često su površine sedam-osam kvadrata, a u njima ih je 15-16. I ja sad ne znam što im reći, je li bolje da su vani ili u kući. Tražio sam preko MUP-a da u doba korone što više patroliraju po romskim naseljima. I to i rade. Romi poštuju naredbu da se raziđu, ali čim policija ode, oni idu van. Jer njihovo je dvorište ulica, drugog nemaju. A nemaju ni Jarun ili Bundek da se odu prošetati”, kaže Veljko Kajtazi.

Upravo to što u romskim naseljima, kako kod nas tako i drugdje u Europi, na malom prostoru živi puno ljudi i što često nemaju tekuću vodu ni kanalizaciju stvara idealne uvjete za širenje bolesti poput COVID-19.

Istraživanje Centra za mirovne studije pokazuje da Romi u Hrvatskoj uglavnom žive u slabo opremljenim kućanstvima, u gusto napučenim i izdvojenim romskim naseljima, u kojima nema zdravstvenih ustanova, a često su bez reguliranog zdravstvenog osiguranja.

Čak 50 posto ih nema kupaonicu s tušem ili kadom, a 54 posto nema WC u kući odnosno stanu, dok kuhinju nema petina od 1550 romskih kućanstava. Osim toga, u prosjeku raspolažu s tri puta manjom stambenom površinom po članu kućanstva od opće populacije, a oko četvrtine domaćinstava ne posjeduje hladnjak (26,6%) ni zamrzivač (27,7%).

Kajtazi dodaje da je život sveden na boravak isključivo u romskom naselju Romima otežao egzistenciju jer se mnogi od njih bave skupljanjem sekundarnih sirovina i plastičnih boca te odlaze u nadničarenje na poljoprivredna gospodarstva, što sve sada bez propusnica ne mogu. Sa Savezom Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” organizirao je podjelu paketa uoči Uskrsa u onim naseljima gdje žive Romi katolici, pa zatim nastavio s podjelom Romima pravoslavcima dok će Romi muslimani posljednji doći na red, no poručuje im da misli i na njih.

“Pregovaram s robnim rezervama da im se pomogne. Otkako su ostali bez prihoda, ljudi postaju ljutiti i bijesni i na koncu siromaštvo vodi u pijančevanje, kako u ostaloj populaciji tako i kod Roma. A to nikako ne odobravam”, govori Kajtazi.


Komentari