Prijatelji životinja uputili apel Gradu Zagrebu: ‘Važno je zadržati zabranu urbanog pčelarstva’

Foto: Prijatelji životinja

Udruga Prijatelji životinja uputila je dopis Gradu Zagrebu u kojemu poziva da ostane na snazi vrlo opravdana zabrana uzgoja pčela u Zagrebu te da se u gradskim vrtovima i na drugim zelenim površinama poveća broj sadnica biljaka koje oprašivači vole. „Tako bismo u grad privukli divlje pčele i druge oprašivače, što stvara raznolikost, a sadnja drveća, grmlja i cvjetnog raslinja, kao i umjerena košnja livada, pomaže i suživotu s malim pticama, vranama i kukcima”, navode Prijatelji životinja.

Ističu da oprašivanje oko 90 posto biljnih vrsta i 75 posto poljoprivrednih usjeva u svijetu ovisi o pčelama i drugim oprašivačima, a u našem su podneblju najvažniji oprašivači kukci, ponajprije divlje pčele. No otprilike jedna od 10 vrsta pčela u Europi suočava se s izumiranjem, pri čemu su posebno ugrožene upravo divlje solitarne pčele, koje imaju ključnu ulogu u oprašivanju voćaka i drugih kultiviranih biljaka i u očuvanju biološke raznolikosti. Naime, dok medonosna pčela može posjetiti do 2000 cvjetova na dan, solitarne pčele posjete do čak 5600 cvjetova na dan! Unatoč tome, divlje solitarne pčele ugrožene su i zato što je većina inicijativa fokusirana na medonosne pčele.

Foto: Prijatelji životinja

„Zbog svijesti o važnosti zaštite solitarnih pčela u drugim gradovima postoje odlične inicijative koje bi vrijedilo primijeniti i u Zagrebu”, smatraju Prijatelji životinja. Primjerice, u arboretumu Šumarske škole u Karlovcu prošle godine postavljen je prvi karlovački hotel za pčele, nastamba koja je popunjena s nekoliko vrsta rupičastog materijala i oponaša prirodno stanište kukaca koji u gradovima nemaju dovoljno mjesta za prezimljavanje i razmnožavanje. Time će se osigurati gnjezdilišta za solitarne pčele, a pridonosi se i podizanju svijesti o važnosti oprašivača za stabilnost ekosustava.

Kako bi povećali biološku raznolikost, u engleskom gradu Brightonu uvedena je zakonska obaveza da svaka nova stambena zgrada iznad pet metara mora imati posebne cigle s nizom uskih otvora, koje osiguravaju gnijezda za solitarne pčele, u priopćenju navode Prijatelji životinja.

Zaključuju da je pčelarstvo zapravo namjerni masovni uzgoj pčela i tome zaista nije mjesto u gradu. Zato navedeni primjeri mogu biti dobar putokaz za daljnji razvoj Zagreba u moderan grad koji teži održivu razvoju i kao pokazatelj drugim hrvatskim gradovima kako očuvati bioraznolikost i njegovati suživot s pčelama i drugim divljim kukcima u gradu.

Komentari