Priča koja je dirnula građane: Zagrebački klobučar danas zatvara obrt, svoje rukotvorine daje za siću

48

Krajem današnjeg dana Ivan će staviti lokot na radnju u kojoj je proveo punih 36 godina. 

Ivan Horvatić jedan je od zadnjih zagrebačkih klobučara, točnije posljednji zagrebački klobučar koji svoje kape izrađuje ručno. Nakon 47 godina rada, ovaj klobučar prisiljen je zatvoriti svoj tradicijski obrt zbog visokih državnih nameta.

Priča o klobučaru koji je prisiljen otići u mirovinu brzinom munje proširila se društvenim mrežama, a kako nam Ivan kaže, apel koji je jedna od njegovih stalnih mušterija uputila potaknuo je Zagrepčane da zavire u njegovu radnju.

“Netko je stavio na internet moju priču i ljudi su stvarno počeli dolaziti. Kape su stvarno povoljne, a sve su rađene ručno. Dođu, vide, kupe nešto, sve ovo trebam prodati, a što ne prodam podijelit ću”, govori nam klobučar i pokazuje svoj rad.

Francuske kape, talijanske, engleske, zimske i ljetne, izbor je šarolik, a Ivan pokrivala za glavu stvara uz pomoć stare “singerice”. Kako kaže, uvijek je radio sam, a posao izrade kapa nije jednostavan.

“Moja kćer nikad nije pokazala interes za ovaj posao. A ja ju ne bih ni tjerao da ga preuzme. Izrada jedne kape zahtjeva puno vremena i ljubavi, a na koncu se danas niti ne isplati. Ja sam jedini u Zagrebu koji je kape izrađivao ručno, no ovo zanimanje je deficitarno. Mladi danas kape ne nose, a zimi kada ih i nose odlučit će se na jednostavnu vunenu kapu koju mogu spremiti i u džep”, objašnjava Ivan koji je zanat naučio od oca.

Nameti sve veći, a u fiskalizaciju se ne razumije

Kada mu je otac 1981. godine otišao u mirovinu, preuzeo je njegov obrt. Rekao nam je da se otada puno stvari promijenilo. Promet je padao iz godine u godinu, a nameti su rasli. Njegove stalne mušterije uglavnom su umirovljenici i poljoprivrednici, skupine ljudi koji financijski stoje najlošije.

“Mirovine i plaće su male, a oni koji i kupe moju kapu imaju ju barem deset godina. Dakle, neće ju kupiti opet za mjesec dana jer nemaju potrebu za tim”, kazao nam je. Dodaje da mu se u ovoj situaciji više isplati otići u mirovinu, nego “boriti se s vjetrenjačama”.

Dodatan uteg stvorila mu je fiskalizacija, novitet u koji se Ivan ne razumije sa svojih 74 godine. Kako navodi, država je njegov tradicijski obrt izjednačila s ugostiteljstvom, a dok jedan kafić izda tristo računa u danu, Ivan ih ne ispiše niti tri.

“Ne razumijem se u fiskalizaciju, a fiskalna kasa i košta. Troškovi su sve veći, dok sam 90.’ – ih plaćao porez od 10% i bilo je više posla, danas posla nema, a porez je 25 %. Sa svoje 74 godine primjerice, moram plaćati Zavodu za zapošljavanje, je li to normalno?” pita se Ivan i pokazuje nam silne papire i račune koji mu opterećuju poslovanje.

Dodaje da mu je Grad Zagreb nudio poticaje, no da bi ih dobio morao je modernizirati strojeve za što nije imao uvjeta. S druge strane, država ne čini ništa kako bi zaštitila tradicijske obrte.

“I moje kolege su u teškoj situaciji. Zagreb je nekada bio grad tradicijskih obrta, bio je atraktivan i specifičan po tome. Danas su obrti na izdisaju, a radnje propadaju jedna za drugom umjesto da ih se zaštiti.” objašnjava nam klobučar na odlasku u mirovinu.

[box type=”warning” align=”” class=”” width=””]Na koncu, Ivan nam upućuje posebnu molbu.

“Molim vas, obiđite moje kolege koje se još uvijek bore za svoj tradicijski obrt. Možda se zbog njihovih priča probudi interes države. Možda netko osluhne vapaje malih obrtnika”, nada se Ivan Horvatić.[/box]

Dok završavamo razgovor s njim, u radnju ulaze dva mlada Zagrepčani. Kažu nam, vidjeli su emotivan apel na Facebooku pa su došli pogledati kape koje izrađuje ovaj klobučar. Iako inače ne nose kape, iz njegovog asortimana izabrali su nešto po svom ukusu.

“Jako su lijepe. Vidi se da su rađene ručno”, komentiraju dečki.

Krajem današnjeg dana Ivan će staviti lokot na radnju na adresi Petrinjska 69 u kojoj je proveo punih 36 godina. Lakše mu je, govori nam, no gorčina je prisutna.Da je bilo sluha odgovornih, u njegovoj radionici još neko vrijeme bi se stvarale kape koje su nekad oduševljavale mušterije diljem svijeta.



Komentari