Prosvjedi zagrebačkih dostavljača koji rade putem digitalnih platformi postali su redovna pojava uz prosvjede javnog sektora. Uz podršku Novog sindikata, ali i Radničke fronte otvaraju ne samo probleme svojih radničkih prava već i temu uvjeta rada stranih radnika te problema uvoza strane radne snage, mahom radnika iz trećih zemalja poput Nepala i Indije.
Osim što se otvorilo pitanje uvjeta u kojima žive i rade ti strani radnici za domaće posredničke tvrtke tijekom prosvjeda i medijskih istupa radnika, sindikalnih predstavnika i nekih političara javnosti pokušavaju skrenuti i pozornost na način uvoza stranih radnika te sve posljedice trenutačne situacije na tržištu rada.
Oglasi za strane radnike
Zagrebački dostavljač Osman, koji je donedavno radio za jednu poznatu digitalnu platformu te sudjelovao na prosvjedima, upozorava na način na koji se uvoze strani radnici za radna mjesta dostavljača. Navodi kako agregatori, tvrtke koje su legalni posrednici u radu dostavljača putem digitalnih platformi, na domišljat način prolaze zakonski obvezan test domaćeg tržišta rada kako bi uvezli strane radnike za rad za digitalne platforme.
“Imaju taj famozni test tržišta rada i onda agregatori daju oglase za dostavljače za bruto plaću od 700 eura. To ti bude 600 eura neto ako ti da onih 360 kuna da imaš prijevoz. Nitko neće od domaćih dečki raditi ovaj posao za te novce. Svi znamo koliko je ovaj posao riskantan, koliko je stresan, moraš biti maksimalno koncentriran jer si u prometu cijeli dan. I onda se ne jave domaći na te oglase pa se dovode stranci, zato što nema kvote za uvoz”, tvrdi Osman pa dodaje:
“Uvoze jeftinu radnu snagu i na taj način preplave tržište s jeftinom stranom radnom snagom, naprave dumping cijena nama domaćima. Prvo pravilo igre im je zamijeniti domaće dečke sa strancima jer stranci se neće buniti, radit će za kikiriki. Oni će smanjiti cijene dostava maksimalno i opet su svi na dobitku.”
U svibnju 7 oglasa za 240 dostavljača
Išli smo pogledati na stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o kakvim se to oglasima radi i imali što i vidjeti. Pronašli smo sedam natječaja za područje grada Zagreba koji su otvoreni u svibnju. Slični su kao jaje jajetu. Razlika je u nijansama. Traže od 20 do 50 radnika. Redom su to tvrtke j.d.o.o. i često s jednim zaposlenim. Nude plaću 700 eura bruto (aktualni minimalac) na određeno dok se negdje ističe bicikl kao prijevozno sredstvo, negdje skuter, negdje se ne navodi prijevozno sredstvo. Neki nude zajednički smještaj, a neki ne, negdje se radi u jednoj, negdje u dvije smjene. Ukupno se za svibanj traži 240 dostavljača.
Jedan od oglasa traje do 24.5., a u njemu poslodavac traži čak 50 dostavljača/ dostavljačica.
“Vrsta zaposlenja je na određeno vrijeme, bez smještaja i naknade za prijevoz za plaću od 700 eura bruto, dakle minimalac. U opisu posla piše dostava hrane skuterom putem mobilne aplikacije. 40 radnih sati tjedno u smjenama od 10 do 18 sati te 16 do 24 sata. Poslodavac osigurava vozilo, zaštitnu opremu, internetsku podršku i snosi trošak održavanja vozila.”
Gotovo isti je oglas druge tvrtke koja također traži čak 50 dostavljača/dostavljačica za dostavu hrane biciklom. Nude također 700 eura bruto, a radi se 40 sati tjedno od 10 do 18 sati. Oni nude i zajednički smještaj. Poslodavac osigurava vozilo, zaštitnu opremu, internetsku podršku i snosi trošak održavanja vozila.
“To je trgovina ljudima i moderno ropstvo”
To su, tvrdi i Mario Iveković iz Novog sindikata, unaprijed predviđeni oglasi za strane radnike. Ove pojave i praksu nekih poduzetnika iz Novog sindikata su već pokušali prijaviti državnim institucijama.
“Mi smo htjeli o tom uvozu i tretmanu stranih radnika upozoriti nadležna ministarstva međutim svi su gluhi. Apsolutno se nitko nije odazvao. Radi se, po našem mišljenju, o proboju ne samo hrvatskog zakonodavstva nego i europskog. Radi se o tome da mi znamo da radnici tih država plaćaju posrednicima da bi mogli doći u Hrvatsku. Znači oni kao prvo naprave takve oglase da dođu do toga da mogu uvesti strane radnike. Nitko ih ne pita što se kasnije događa s tim radnicima. Mnogi od njih odu u druge države, pa oni uvoze nove i uzimaju se novci. Posrednici uzimaju novce. Sigurno se ti novci dijele. Jednostavno mi smatramo da je to čak ugrožavanje sigurnosti u Hrvatskoj”, poručio je Iveković
Ističe kako je tu puno problema i očita rupa u zakonu koju bi trebalo popuniti.
“Mi kao sindikat se u principu ne protivimo stranim radnicima načelno. Međutim, protivimo se načinu na koji se sada uvoze. Em što posrednicima plaćaju sami radnici, i platforme ih dodatno stimuliraju. Imate neke oglase gdje neke platforme nude agregatorima 500 eura za svakog radnika iz treće zemlje kojeg se dovede da radi za njih.”
Kaže kako je to i više od samo primjera rušenja cijene rada domaćim radnicima. Ističe kako se razvio biznis trgovanja stranim radnicima što je jako loše jer će utjecati i na reputaciju Hrvatske.
“Pazite mi smo sada u Schengenu. Radnici koji dođu ovdje u Hrvatsku slobodno se kreću po Europskoj uniji. Mi imamo informacije da puno radnika iz Nepala odlazi u Portugal svakodnevno. Ovdje su platili nekoj agenciji, ovdje su platili nekome tko je podijelio novce, a odlaze u Portugal. Onda se opet uvoze ovdje novi. Znači to nije samo rušenje cijene rada, to je i trgovanje ljudima i ima elemenata modernog ropstva”, ističe Iveković iz Novog sindikata.
Nažalost one koji bi najviše trebali brinuti o tome, državne institucije, zasad to uopće ne brine, tvrdi sindikalist.
“To naše vladajuće uopće ne pere. Mi ih na to upozorimo. Tražimo sastanak jednostavno da podijelimo informacije. Njih to uopće ne zanima. U uredu predsjednika države smo isto dali informaciju da se takve stvari dešavaju. Jedina reakcija predsjednika je da je izjavio da on ne vidi tu nikakvih problema. Svako ima negdje neki interes. Vjerojatno netko pozna nekog poslodavca koji tu koristi nešto i normalno da to tako ide.”
“Sve je po zakonu”
O zakonitosti takvih oglasa i cijele sheme za dovođenje strane radne snage razgovarali smo s našim stručnjakom za radno pravo profesorom Viktorom Gotovcem koji nam je priznao kako je po Zakonu o strancima koji propisuje uvjete uvoza radne snage tu sve zakonito.
“Moram reći da tu niti formalno, ali niti sadržajno nema ništa protuzakonito. Oni na domaćem tržištu rada zaista ne mogu naći radnike, ili dovoljno radnika, koji bi obavljali te poslove za iznos plaće koji nude. Formalno ispune uvjete, a obzirom da negdje u svijetu postoje radnici koji će raditi za te uvjete oni dođu. Uz to su ponudili zakonsku minimalnu plaću što je također sve regularno. Dakle sve je tu formalno i sadržajno u skladu sa zakonom koji propisuje uvjete za uvoz strane radne snage.”
Inspektorat otkrio puno kršenja zakona
Evo što su nam iz Državnog inspektorata odgovorili o tome koliko se i na koji način kontrolira cijeli taj sustav rada putem digitalnih platformi.
“Inspektori rada Državnog inspektorata su u 2022. godini, po službenoj dužnosti obavili ukupno 32 inspekcijska nadzora kod poslodavaca, fizičkih i pravnih osoba koji obavljaju poslove uz korištenje digitalnih radnih platformi, uključujući i poslodavce koji su davatelji usluga digitalnih radnih platformi, i to 31 inspekcijski nadzor u području radnih odnosa i jedna inspekcijski nadzor u području zaštite na radu, od kojih je dio obavljen povodom zaprimljenih predstavki u kojima se upućivalo na moguće povrede propisa iz nadležnosti inspektora rada. Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u inspekcijskim nadzorima u području radnih odnosa, zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 37 prekršaja, inspektori rada su protiv poslodavaca pravnih osoba i protiv odgovornih osoba poslodavaca, nadležnim sudovima podnijeli sedam optužnih prijedloga i izdali sedam prekršajnih naloga, a jednom poslodavcu je usmenim rješenjem u zapisniku u skladu s odredbama čl. 226. st. 1. toč. 19. Zakona o radu naređeno dostaviti radniku obračun dugovane, a neisplaćene plaće odnosno naknade plaće ili obračun s propisanim sadržajem”, odgovorili su iz inspektorata.
Kažu kako su se najčešće utvrđivane nezakonitosti odnosile na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku i nedostavljanje točnih i potpunih podataka na pisano traženje inspektora.
Ove godine puno više kršenja zakona
“Napominjemo da inspektori rada Državnog inspektorata i tijekom 2023. godine kontinuirano obavljaju inspekcijske nadzore na okolnost zakonitosti rada, radnog vremena, plaća, uvjeta rada te zaštite na radu radnika koji obavljaju poslove dostave putem digitalnih radnih platformi. Tako su u 2023. godini započeli obavljanje ukupno 245 inspekcijskih nadzora, i to 158 inspekcijskih nadzora u području radnih odnosa i 87 inspekcijskih nadzora u području zaštite na radu”, rekli su iz inspektorata
U predmetima koji su do sada okončani, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u inspekcijskim nadzorima u području radnih odnosa, zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 71 prekršaja, inspektori rada su protiv poslodavaca pravnih osoba i protiv odgovornih osoba poslodavaca, nadležnim sudovima podnijeli 39 optužnih prijedloga i izdali šest prekršajnih naloga, a osmorici poslodavaca su donesena rješenja kojim im je u skladu s odredbama članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada naloženo podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje za radnike za koje je utvrđeno da su obavljali neprijavljeni rad (ukupno deset radnika).
“Također, utvrđeno je da je za jednog poslodavca radio državljanin treće zemlje bez dozvole za boravak i rad, zbog čega je doneseno usmeno rješenje u zapisniku, u skladu s odredbama članka 240. Zakona o strancima, kojim je poslodavcu privremeno zabranjeno obavljanje djelatnosti u trajanju od 30 dana”, odgovorili su iz državnog inspektorata.
Najčešće utvrđivane nezakonitosti odnosile su se na neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, uključujući i prijavljivanje nakon proteka propisanog roka, neizdavanje radnicima pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku i nedostavljanje točnih i potpunih podataka na pisano traženje inspektora.
