Preko noći nestao je Vrbik, Sava jednim izlijevanjem bez doma ostavila 40 tisuća ljudi: Prije 57 godina Zagreb pogodila nezapamćena tragedija

Preko nasipa na Susedgrad, Trešnjevku, Trnje, Peščenicu pa čak i na predio Remetinca koji danas spada pod Novi Zagreb, Sava se prelila 1964. godine i zauvijek promijenila živote brojnih Zagrepčana.

Naime, s noći 25. na 26. listopada 1964. godine, zbog nabujale Save popucali su nasipi, a voda se slila na područje na kojem je živjelo 180 tisuća ljudi. U konačnici, 17 je osoba preminulo dok je njih 40 tisuća ostalo bez krova nad glavom.

Potpuno je uništeno je 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada, 61 trafo-stanica, 120 poduzeća, 2 kilometra autoputa, a izgubljeno je i 65 posto građevinskog materijala iz skladišta.

Foto: Hrvatski državni arhiv

Vodostaj Save je 26. listopada u 8 sati ujutro iznosio +514 cm što je bilo za gotovo pola metra više od do tada najviše izmjerene vode za također velike poplave 1933. godine kada je on iznosio +470 cm. Isticalo se kako je najviše stradao kvart Vrbik, a u medijima je zbog toga nazivan i “naseljem uništenih domova”.

Kataklizmične prizore tada je opisao “Vjesnik”. “U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…”.

Foto: Hrvatski državni arhiv

I godinama nakon poplave, ova katastrofa isticana je kao najgora koja je pogodila Zagreb.

Zagrepčani su se ubrzo nakon spuštanja razine vode bacili na saniranje. Inspekcija je provodila pregled kuća i stanova, a oni koji su označeni kao pogodni za stanovanje nakon sušenja i popravaka označeni su žutom oznakom “x”. One koje su za rušenje, označili su crvenim oznakama. Na sličan način, prisjetimo se, označavane su nekretnine u nakon prošlogodišnjih potresa, ali na brojnim zgradama i danas su vidjele oznake nakon poplava.

Kako su naveli iz Mapiranja Trešnjevke, “poslije izvršenog pregleda trebalo je prema planu izgraditi novih 10 000 stanova za smještaj onih koji su u poplavi ostali bez svojeg kućnog praga. Prvi projekti su predviđali sljedeće lokacije: Dubrava 7000 stanova (tada je rođeno naselje Retkovec), Volovčica 500, Botinec 1500 (još jedno naselje koje je nastalo zbog poplave!) i Gajnice 1000 stanova. Na području Trešnjevke nije bilo puno nove izgradnje, no zgrade koje su u Prečkom građene za smještaj studenata (Dobronićeva i Lhotkina ulica) prenamijenjene su za smještaj obitelji stradalih u poplavi”.

Naposljetku, 1971. godine dovršen je odteretni kanal Sava-Odra koji se aktivira kada nivo vode u Savi kod Jankomira prijeđe određenu granicu, preuzima ju i odvodi u slabo nastanjeno područje istočno od Velike Gorice. Povišeni su i nasipi, a ugrađena je i dodatna zaštita od povratnih voda na ušću potoka Vrapčaka u Savu. Također, grade se i vodne retencije.

Foto: Hrvatski državni arhiv

Komentari