Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa trebao je jučer krenuti u javnu raspravu, ali ipak nije.
Od potresa i prve najave Zakona o njegovoj obnovi prošla su već 53 dana i sada je gotovo sigurno da će proći još dosta vremena dok se taj zakon ne izglasa, a prema postojećom Zakonu država može obeštetiti samo pet posto vrijednosti oštećenog stana ili kuće što je malo više od ništa, piše Index.
Razlog tome je novi sukob između gradonačelnika Zagreba Milana Bandića i HNS-a, odnosno ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara, koji se jako razlikuju u stavovima oko toga kako treba izgledati taj Zakon.
O tome koliko su Zagrepčani još daleko od tog Zakona i kakav bi završetak mogao biti sinoć su u RTL Direktu govorili Jadranka Kerin, predstavnica stanara u jednoj zgradi u Preradovićevoj ulici u samom centru grada i resorni ministar Predrag Štromar.
Zgrada gospođe Kerin ima narančastu oznaku što znači da je i sigurna i da nije sigurna, a upitno je što njoj i ljudima u njezinoj zgradi uopće znače vladine mjere i mogu li si ona i njezini sustanari negdje iznajmiti stan koji će vlada sufinancirati dok ne dočekaju taj Zakon o obnovi.
‘”Nama te mjere nisu potrebne. Zasad smo se snašli, ali vrijeme ističe i to više nije hitna intervencija. Ova oznaka na zgradi znači da su potrebne hitne intervencije. A ništa se hitno u ovih 50 dana nije dogodilo. Danas me izbezumilo, ne znam ni koliko ljudi znaju, što smo saznali kad smo htjeli raditi sve po propisima, naime, u ruševne stanove nije dovoljno dobiti samo plin, a i da biste dobili plin – evo, majstor nam je rekao da se ne može ništa raditi jer treba dva projekta koje nitko ne spominje. Spominje se saniranje dimnjaka i saniranje bojlera, do 20.000 kuna. Ta računica s 20.000 kuna meni je jako čudna. Ne smijem ni dimnjake rušiti ako bih htjela raditi po svim pravilima”, upozorila je, između ostalog, Kerin.
Na sve to Štromar je rekao: “Ovo je stvarno životno pitanje. Razumijem gospođu Kerin. Ne mogu biti u njezinoj koži. Moramo pomoći svima na neki način i to konkretan način.”
Ali zbog čega Zakona o obnovi potresa u javnoj raspravi još uvijek nema? To pitanje i dalje visi u zraku, bez konkretnog odgovora.
Umjesto toga, Štromar se dao u objašnjavanje procedure kako do grijanja i tople vode.
“Upravitelj zgrade treba napraviti projekt da se dimnjak uredi i u tih 20.000 kuna po zgradi je projektiranje i potpuna sanacija krovišta i zabatnog zida i kupnja bojlera. Ako ima 10 stanova u jednoj zgradi, to je 200.000 kuna, taj dio plaća država, u rebalansu proračuna su osigurana sredstva”, kazao je Štromar.
Gospođa Kerin mu je na to pokušala objasniti sljedeće:
“Računica ne štima jer takav projekt košta oko 7000 kuna, onda treba majstor izaći koji će sve sanirati prema projektu to jest rekonstruirati dimnjake, to su deseci tisuća kuna za cijelu zgradu, a potom je tu drugi projekt i on uključuje sanaciju dimnjaka za kondenzacijski bojler, pa treba kupiti bojler, a tek cijevi – jedna cijev u mojoj zgradi je 9000 kuna, a imamo 10 takvih stanova u zgradi”, rekla je Kerin Štromaru.
On je na to odvratio: “Samo se jedan projekt radi, kakvo je stanje dimnjaka i kakvo mora biti, projektant, strojar, dimnjačar utvrđuju stanje, dolazi izvođač i projektant potom potvrdi je li sve kako treba i šalje plinari može li uključiti plin i apeliram na upravitelje zgrada da što prije odrade posao.”
Ipak, Zakona o obnovi i dalje nema. Zašto ga nema, jesu li razlog tome i odnosi između Štromara i Bandića, na kojem putu su se razišli, pitanja su koja i dalje bez jasnih odgovora vise u zraku, a Štromar je na to uzvratio: “Gospođa Kerin ne treba znati naše odnose, ona treba stvarno brzu reakciju. Važna je komunikacija između predstavnika stanara I upravitelja zgrada. Mi smo napravili cijeli hodogram, a kad se sve odradi i imamo račune i sufinanciramo bit će troškovi manji.”
No zašto nema Zakona o obnovi, na to opetovano pitanje ministar je odgovorio: “Kompleksan je, on govori o svim obnovama cijeloga Zagreba, koja će trajati pet, 10, 15 godina. Tu su svi objekti koje treba urediti kulturna dobra, simboli Zagreba i moramo ga pripremiti srednjoročno i dugoročno. Za one koji trebaju dom, krov nad glavom, za njih su ove odluke koje smo donijeli na Vladi. Zakon će biti donesen, predali smo ga u procedure, bit će sutra objavljen I bit će javna rasprava. Previše ljudi je radilo na Zakonu, cijela struka je bila uključena”, rekao je Štromar.
“Brzo nam recite da krenemo, da do jeseni spasimo zgrade”
“Nitko ne spominje, milijun, dva, tri, kuna, toliko su iznosi za zgrade, nitko o tome ne priča, kakvi će biti krediti, jamci. GSKG nam govori o kreditima na 15 godina – kako možemo ući u takve kredite, a ne znamo ništa jer nema Zakona. Razumijem da je Zakon potreban, ali je li nešto hitno ako govorimo o 15 godina?”, pitala je Kerin.
Štromar joj je na to odgovorio: “Imamo hitna rješenja da se riješe krovovi, zabatni zidovi, dimnjaci, topla voda I grijanje, a stabilizacija zgrada će biti riješena Zakonom.”
No što je s nakupcima i prekupcima koji kruže gradom?
“Čuo samo za to. Idu na zgrade crvene boje, ali mi smo rekli odlukom da svi kojima imaju crveno će moći dobiti mogućnost najma, imamo rješenja”, ponovno je ustvrdio Štromar.
‘”Sve mi je jasno. To nisu rješenja za nas. Spremni smo ući u kredit, sve plaćati, ali dajte nam brzo recite da krenemo, da do jeseni spasimo zgrade, nećemo raditi ništa mimo zakona”, zaključila je Kerin.
