Pravilnik o oslobođenju PDV-a donosi nova pravila: Definirani limiti za alkoholna pića, kao i rezervno gorivo!

Pixabay

Na otprilike 300 milijuna kutija oko 7% je neoporeziva potrošnja, kod duhana je i više, a računa se da siva zona proračunu izbija više od pola milijarde kuna, piše N1.

Sa poskupljenjem cigareta i duhana uslijed podizanja trošarina proteklih su godina stizala od glavnih igrača u duhanskoj branši i upozorenja da će to potaknuti sivo tržište i prekogranične kanale koji u poreznom smislu izmiču državi.

Opskrbu jeftinijim cigaretama iz BiH ili (u manjoj mjeri) Srbiji te onu u legalnim okvirima i izvan njih, ove je godine već donekle otežala epidemiološka situacija, a odskora će i novi propisi.

Pod egidom osobne prtljage bez plaćanja PDV-a i trošarine u Hrvatsku će se od 15. listopada moći unijeti, na primjer, samo dva paketića cigareta umjesto deset ili “šteke”, a sužavaju se i limiti za tzv. male pošiljke nekomercijalnog značaja, piše Poslovni.hr.

Od zastupljenijih kategorija duhanskih proizvoda vrijedi za duhan kao i za pušenje, a za koji će maksimalna količina pošteđena naplate nameta biti peterostruko manja nego dosad. Umjesto dosadašnjih 250 grama slobodno će se moći unijeti 50 grama.

Ove su promjene dio predloženih izmjena Pravilnika o oslobođenju od PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država (izvan EU) te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja. Riječ je o prijedlogu izmjena koji je ovaj tjedan pušten u javnu raspravu.

Tim pravilnikom inače su definirani i limiti za alkoholna pića, kao i “rezervno gorivo” u prenosivim spremnicima, a fokus promjena ponajprije je na cigaretama/duhanu, s tim da je od količinskih smanjenja izuzet zračni promet.

U usporedbi s postojećim pravilnikom, predviđa se dopuna kojom se određuje da maksimalne količine za sedam specificiranih duhanskih prerađevina i proizvoda predstavljaju 100 posto sveukupne dozvoljene količine.

“U slučaju svakog pojedinog putnika oslobođenje može primijeniti na bilo koju kombinaciju proizvoda pod uvjetom da sveukupni postotak iskorištenih pojedinih odobrenih količina na prelazi 100 posto”, objašnjeno je u prijedlogu izmjena.

Kako god takve sličice zvuče periferno, potencijalni financijski efekti novih pravila igre to nisu. Godišnja potrošnja cigareta u Hrvatskoj procjenjuje se na više od 300 milijuna standardnih pakiranja, a posljednje dostupne procjene kažu da se oko 7 posto potrošnje cigareta odnosi na neoporezive cigarete, s poreznom markicom (najčešće) BiH ili bez markice, što je u velikoj mjeri siva zona.

Kod rezanog duhana udio neoporezive potrošnje znatno je veći. Uz red veličine brojki koje oslikavaju duhansko tržište, računa se kako siva zona proračunu na godišnjoj razini izbija barem 500-600 milijuna kuna.

Od duhanskih trošarina državni proračun prošle je godine, naime, ubrao 5,11 milijardi kuna, a u više od 16,2 milijarde ukupnih trošarinskih prihoda izdašniji izvor od njih samo su one na naftne derivate.  Unatoč tome što se računa da je incidencija pušenja u Hrvatskoj pod utjecajem zdravstvenih antipušačkih kampanja i rasta cijena proteklih godina smanjena, prihodi od tih trošarina i unazad pet godina su rasli.

Trošarine su povećavane više nego što je potrošnja smanjena ili skrenuta na neoporezive kanale nabave, piše Poslovni.hr.

U strukturi maloprodajnih cijena cigareta najveći udio imaju upravo trošarine (specifične plus proporcionalne), a po standardnom pakiraju kreću se u rasponu između 16,5 i nešto više od 18 kuna.

Doda li se tim trošarinama i PDV, na potrošnji cigareta i duhana proračun izravno ubire, ugrubo, blizu šest i pol milijardi kuna, što bi bilo gotovo osam posto ukupnih poreznih prihoda državnog proračuna.

S obzirom na procjene da siva zona proračun uskraćuje za više od pola milijarde kuna, ispada da bi zahvaćanje, primjerice, samo četvrtine sadašnjih prekograničnih neoporezivih kanala (od preprodavača odnosno šverca do smanjenja limita za legalni unos) značilo između 100 i 150 milijuna kuna više.

Ukupan efekt skorog poreznog rasterećenja dobiti mikro i malih tvrtki (s prihodom do 7,5 mil. kuna) smanjenjem stope poreza na dobit sa 12 na 10 posto u resornom su ministarstvu procijenili na 125 milijuna kuna.

Pitanje tretiranja sivog tržišta i neoporezive potrošnje cigareta i duhana iz susjednih zemalja koje nisu članice EU nadilazi usko proračunske motive i računice, međutim, ta je problematika kompleksnija.

To uključuje i socijalni aspekt, a stvari se najčešće sagledavaju i kroz interese i pozicije glavnih igrača iz industrije. Stoga ne čudi ni to što se spomenute izmjene pravilnika u dijelu poslovne zajednice povezuju npr. i s pitanjem sudbine BAT-ove odnosno TDR-ove proizvodnje u Kanfanaru.

Kod najave smanjenja količine duhanskih proizvoda iz trećih zemalja koje se tretiraju kao osobna prtljaga ili male pošiljke nekomercijalnog značaja možda je ipak izravnija veza s izmjenama zakona o PDV-u koje su trenutno također u javnoj raspravi.

Radi se o usklađivanju s direktivama EU kojima se žele “osigurati ravnopravni uvjeti poslovanja za EU poduzetnike”, a to, između ostalog, predviđa i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u EU vrijednosti manje od 22 eura.

Neovisno o neposrednom povodu, i izmjene zakona o PDV-u i promjene pravilnika vezane uz duhanske proizvode trebale bi rezultirati većim prihodima i ublažavanjem proračunskog deficita. U kolikoj mjeri, pokazat će vrijeme, ali državni financijaši zasigurno će usporedno s najavljenim poreznim rasterećenjima dohodaka i dobiti nastojati širiti poreznu bazu gdje god je moguće, piše Poslovni.hr.

 

Komentari

loading...